Iz izvješća se iščitava da je država lani za provedbu Ustavnog zakona utrošila 138 milijuna kuna, a najviše je činjeno na području odgoja i obrazovanja na jeziku i pismu nacionalnih manjina, ostvarivanju kulturne autonomije, vjerskih prava, zastupljenosti pripadnika nacionalnih manjina u predstavničkim i izvršnim tijelima jedinica lokalne i područne samouprave, te u provedbi Nacionalne strategije za uključivanje Roma.
Matični Odbor za prava nacionalnih manjina upozorava, međutim, da izvješću nedostaje kritički osvrt, budući da se neki problemi godinama ne rješavaju. Odbor navodi da nema značajnijeg napretka na području uporabe manjinskih jezika, posebno kad je riječ o pravu na ravnopravnu službenu uporabu manjinskih jezika i pisma.
Članovi Odbora smatraju da se ozračje vezano uz to pravo u proteklih godinu dana značajno pogoršalo, a kao primjer navode Vukovar, u kojem su prosvjednici s državnih institucija skidali ploče s ćiriličnim natpisima.
Odbor upozorava i na probleme u zapošljavanju pripadnika nacionalnih manjina u tijelima državne i lokalne uprave te u pravosuđu, žali se i na sve manja proračunska izdvajanja za manjinska prava, na otežan pristup manjina medijima te na sporost u stambenom zbrinjavanju i povratku.
