Sindikat u priopćenju podsjeća da je s Vladom potpisao sporazum o socijalnom partnerstvu u reformi državne uprave, no unatoč tome Strategija je nastala bez prethodne konzultacije s predstavnicima sindikata javnog sektora. Inicijativa kojom se oko Strategije želi postići naknadni i ubrzani konsenzus ne može nadomjestiti činjenicu da u njezinu izradu nisu bili uključeni predstavnici javnog sektora, parlamentarnih političkih stranaka, civilnog društva, te poslovne i akademske zajednice, čime bi ona stekla legitimitet strateškog projekta od nacionalnog interesa.
To ne jamče ni rasprave na Gospodarsko-socijalnom vijeću i u Hrvatskom saboru, koje bi trebala uslijediti kao kruna prethodno uspostavljenog partnerstva, upozorava sindikat. Pri izradi Strategije trebalo bi definirati "nultu točku", odnosno vremensku razdjelnicu od koje se javni sektor više neće nakon svakih parlamentarnih i lokalnih izbora prilagođavati kadrovskim potrebama novih političkih elita, a službenici i namještenici ponovno zapošljavati i pozicionirati u iznova formiranim službama i tijelima.
U tu svrhu trebalo bi eliminirati utjecaj politike na profesionalnu službeničku strukturu ispod razine dužnosničkih pozicija, ali i osigurati da se ona uspostavi snagom kompetencija, a ne zakona, što znači da bi "nulta točka" mogla započeti tek nakon temeljite provjere kompetencija na svim službeničkim razinama.
U tom smislu Strategija razvoja javne uprave predstavljala bi zajedničko obećanje dionika društva da će se javni sektor izgrađivati kao poluga razvoja hrvatskog društva, a ne otuđena birokratska struktura i "prijelazni pehar" političkih pobjednika, naglašava se u priopćenju.
