Inicijativa je prikupila i Saboru dostavila 380.649 potpisa za raspisivanje referenduma, na kojem bi birači odlučili jesu li za zabranu predizbornih koalicija, preferencijalno glasovanje na parlamentarnim izborima bez prohibitivne klauzule, manji broj izbornih jedinica i spuštanje izbornog praga na tri, odnosno na dva posto. Čelnici inicijative smatraju da su ispunili ustavni zahtjev o 10 posto birača u Republici Hrvatskoj, a uvjereni su da se u ukupan broj birača za referendumsku inicijativu ne ubrajaju hrvatski državljani bez prebivališta u Hrvatskoj.
Predsjednik Odbora Peđa Grbin (SDP) smatra, međutim, da inicijativa nije prikupila dovoljno potpisa i tumači da je ustavni zahtjev 10 posto od ukupnog broja punoljetnih hrvatskih državljana s pravom glasa, bez obzira žive li u Hrvatskoj ili izvan nje. Po podatcima Ministarstva uprave, u Hrvatskoj je u listopadu bilo registrirano više od 4,5 milijuna birača, podsjetio je Grbin. "Prošle godine, kada nije bilo dvojbeno da je prikupljeno više od 10 posto, 'U ime obitelji' je kod primopredaje potpisnih knjiga inzistirala da u zapisnik uđe kako prilažu 36 potpisnih knjiga birača bez prebivališta u RH. Tada im nije smetalo što su ti birači podržali referendum ni što su ovaj odbor, Ministarstvo, Vlada i Sabor te potpise ubrojali u ukupan broj prikupljenih", rekao je Grbin.
Kazao je kako tumačenje Ustavnog suda treba zatražiti kako bi se za buduće referendumske inicijative otklonila bilo kakva sumnja vezana uz potreban broj potpisa. "Ako Ustavni sud utvrdi da bi broj potpisa za koji Inicijativa tvrdi da je prikupila bio dovoljan za raspisivanje referenduma, tada ćemo aktivirati državni aparat na prebrojavanju i kontroli potpisa, a onda ćemo razmotriti je li predloženo referendumsko pitanje ustavno dopušteno i može li se o njemu raspisati referendum", najavio je Grbin.
Dragan Zelić iz GONG-a ponovio je stav da je za raspisivanje državnog referenduma potrebno 10 posto svih birača, bez obzira imaju li prebivalište u Hrvatskoj. Tumači, međutim, da je relevantan broj birača u zadnjem utvrđenom popisu birača, a ne ukupan broj hrvatskih državljana s pravom glasa. "Mi mislimo da 10 posto treba čitati s aspekta realnog broja birača, onih koji žele biti birači. To je zadnji potvrđeni popis birača, u koji ulaze i oni u Hrvatskoj i oni izvan Hrvatske, a koji su se prethodno registrirali sukladno Zakonu o registru birača. To je brojka od oko 3,8 milijuna", kazao je Zelić.
Laburist Dragutin Lesar današnji je zaključak Odbora protumačio kao poruku da Sabor u budućim propisima mora znati što točno znači koja odredba. Smatra i da se Zakonom o referendumu i drugim oblicima osobnog sudjelovanja u obavljanju državne vlasti i lokalne i područne (regionalne) samouprave treba precizirati način prikupljanja potpisa birača u inozemstvu, kako se ne bi dovodila u pitanje valjanost budućih referendumskih inicijativa. Sjednica Odbora nastavljena je raspravom o prijedlozima izmjena Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor.
