Ustavom je propisano da se izbor predsjednika Republike obavlja najmanje 30, a najviše 60 dana prije isteka mandata, a odluku o datumu izbora donosi Vlada. Sadašnjem hrvatskom predsjedniku petogodišnji mandat istječe 18. veljače iduće godine, a novoizabrani predsjednik stupa na dužnost posljednjeg dana mandata predsjednika kojem istječe mandat. Zakon o izboru predsjednika Republike Hrvatske propisuje, pak, da od dana raspisivanja pa do dana predsjedničkih izbora mora proteći najmanje 30 dana.
Vlada je stoga, vodeći računa o rokovima koji se moraju poštivati u raspisivanju izbora te rokova koji se odnose na obavljanje svih izbornih radnji i mogućega drugog kruga izbora, za dan održavanja predsjedničkih izbora odredila nedjelju, 28. prosinca. Drugi krug izbora, ako do njega dođe, održava se 14 dana kasnije, odnosno održao bi se 11. siječnja 2015. Taj se datum, inače, ranije neslužbeno navodio kao datum održavanja predsjedničkih izbora, a dio političke javnosti dočekao ga je "na nož" upozoravajući da bi se njime prekršili rokovi za održavanje izbora.
Vlada bi na sjednici trebala, temeljem Zakona o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, donijeti i odluku o visini naknade troškova izborne promidžbe za predsjedničke izbore koja bi za kandidata ili kandidatkinju s najvećim brojem dobivenih glasova u prvom izbornom krugu iznosila milijun kuna. Za drugi izborni krug ta bi naknada iznosila 20 posto od iznosa naknade utvrđene u prvom izbornom krugu.
Pravo na naknadu troškova imaju kandidati koji na predsjedničkim izborima dobiju najmanje 10 posto važećih glasova birača, a isplaćuje se iz državnog proračuna u roku od 60 dana od dana objave konačnih službenih rezultata izbora. Naknada se kandidatima isplaćuje na poseban račun otvoren za financiranje izborne promidžbe, a novac se raspoređuju razmjerno dobivenim glasovima. Za pokriće troškova izbora i visinu naknade troškova izborne promidžbe osigurano je ukupno 8 milijuna kuna.
Pravo biti biran, odnosno kandidirati se predsjednika Republike imaju svi punoljetni državljani Hrvatske. Kandidate mogu predlagati političke stranke registrirane u Hrvatske, jedna ili više političkih stranaka zajedno, kao i birači. Bez obzira na to tko predlaže kandidata za predsjednika, mora prikupiti najmanje 10 tisuća potpisa birača koji podržavaju njegovu kandidaturu. Svaki birač može svojim potpisom podržati samo jednog kandidata.
Predsjednik Republike ne može obavljati nijednu drugu javnu ili profesionalnu dužnost, a njegove opće ovlasti su predstavljanje i zastupanje države u zemlji i inozemstvu, briga za redovito i usklađeno djelovanje te za stabilnost državne vlasti, davanje pomilovanja, dodjela odlikovanja i priznanja propisanih zakonom te druge dužnosti određene Ustavom.
Predsjednik države ima ovlasti na području unutarnje te vanjske politike, obrane i rada sigurnosnih službi pa tako, uz ostalo, raspisuje izbore za Hrvatski sabor i saziva ga na prvo zasjedanje, te surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike. Predsjednik je i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga i surađuje u usmjeravanju rada sigurnosnih službi.
