U prijedlogu odluke koju je članovima Odbora poslao predsjednik Peđa Grbin (SDP) ocjenjuje se da je predloženo referendumsko pitanje u neskladu s
Ustavom RH i odlukama Ustavnog suda jer je, među ostalim, neobrazloženo i ograničava poduzetničke slobode zajamčene Ustavom, ali i Europskim ugovorom.U prijedlogu se tvrdi da je inicijativa prikupljanja potpisa za raspisivanje referenduma, kojim bi se zabranilo svako izdvajanje pratećih službi u državnom i javnom sektoru, pokrenuta samo zbog javnih istupa pojedinih članova Vlade, koji su isticali potrebu outsourcinga u javnim i državnim službama.
Navodi se i da je Vlada u trenutku prikupljanja potpisa objavila da odustaje od provođenja outsourcinga, ali da je Organizacijski odbor ustrajao u inicijativi, s pitanjem koje bi sveobuhvatno zabranilo izdvajanje pratećih djelatnosti u tom sektoru, bez obzira na vrstu i tip djelatnosti. Naglašava se i da je razvoj javnih službi i briga o gospodarskom razvoju zemlje po Ustavu u nadležnosti Vlade, a Ustav predviđa da se narodni referendum može raspisati o pitanjima iz djelokruga Sabora te o onima za koje Predsjednik Republike drži da su važna za neovisnost, jedinstvenost i opstojnost Republike Hrvatske, ne i o pitanjima iz djelokruga Vlade.
U prijedlogu se ističe da bi predloženo referendumsko pitanje ugrozilo slobodu tržišnog natjecanja, koju Ustav tretira kao temelj gospodarskog ustroja Hrvatske, a njezina ograničenja dopušta samo iznimno. "Ukoliko bi građani pozitivno odgovorili na predloženo referendumsko pitanje, mi bismo u roku od šest mjeseci morali donijeti zakon koji bi onemogućio da bilo tko tko nije zaposlen u državnim i javnim službama obavlja usluge poput servisiranja informatičke opreme ili čišćenja. Postavlja se pitanje što bi bilo s već sklopljenim ugovorima", obrazložio je Grbin Hini.
Uvjeren je da je predloženo pitanje protivno europskom pravu, koje od države traži racionalno ponašanje. "Ovakva apsolutna zabrana ne dopušta iznimke, čak ni kad su one efikasnije i jeftinije. Primjerice, Park prirode Učka, dok ne zaposli nove ljude, ne bi smio koristiti vozila ili vanjske usluge stolara", kazao je Grbin, koji smatra da predloženo referendumsko pitanje ne bi prošlo test racionalnosti koje je razvio Europski sud. U prijedlogu odluke tvrdi se i da predloženo referendumsko pitanje nije detaljno obrazloženo, kako je to svojom odlukom naložio Ustavni sud.
Laburist Dragutin Lesar najavljuje, međutim, izdvojeno mišljenje i tvrdi da se Odbor ne bi trebao pozivati na tu odluku Ustavnog suda, jer je donesena tek u kolovozu, kad su sindikati Saboru već predali potpise za raspisivanje referenduma o outsourcingu. Lesar odbija i tumačenje da je inicijativa pokrenuta samo zbog izjava pojedinih ministara i tvrdi da je uvođenje ousourcinga bio sveobuhvatan plan izdvajanja dijela zaposlenika iz javnog i državnog sektora. Napominje da je takvo izdvajanje navedeno kao jedna od mjera smanjenja deficita u rujnu prošle godine te u drugim Vladinim dokumentima.
Protivi se i argumentu o ograničavanju poduzetničkih sloboda, tvrdeći da javni sektor po europskom pravu ne mora počivati na tržišnom modelu i konkurenciji. "Ako bi se smatralo da je javni sektor prostor tržišnog nadmetanja pod istim tržišnim zakonitostima kao i gospodarstvo, onda bi se konzekventno tomu moglo provesti izdvajanje i zaposlenika koji u javnom sektoru predstavljaju nositelje pojedinih djelatnosti, poput učitelja, liječnika i drugih", tumači Lesar. Pita i zašto činjenica da djelatnosti u javnom sektoru već više od 20 godina obavljaju isključivo zaposleni u tim službama do sada nije problematizirana kao ograničavanje poduzetničkih sloboda.
