Situacija je katastrofalna, model ne daje nikave rezultate, BDP se urušava, rast će nezaposlenost i potrebna je radikalna promjena, poručio je Jakovčević s okruglog stola o temi "Jesu li deficit i javni dug okovi hrvatske ekonomije", koji je organizirao Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Jakovčević tvrdi da će deficit, ako je funkcionalan i usmjeren na povećanje proizvodnje, izvoza i zaposlenosti, u budućnosti dovesti do smanjenja javnog duga. Kada se smanjuje proračun, kako na državnoj, tako i nižim razinama, prvo se smanjuju kapitalni izdaci, a upravo ulaganje u proizvodnju ili neke druge investicije mogli bi donijeti povećanje BDP-a pa bi se relativno smanjio dug, kao i deficit tekuće bilance.
Očekuje da će se u idućoj godini nastaviti "mrcvarenje" zemlje, jer je politički interes vladajuće strukture zadržati vlast što znači da neće ići u daljnje smanjenje troškova, a u takvoj situaciji ne mogu se provesti potrebne radikalne reforme, bez kojih se ne možemo pomaknuti. Stopa nezaposlenosti vjerojatno će i dalje rasti i približiti se neizdrživoj razini od 20 posto, što je strašna društvena šteta, ocjenjuje Jakovčević. Profesor sa zagrebačkog Ekonomskog fakulteta Ivan Lovrinović upozorio je da sve zemlje bilježe rast javnog duga kao posljedicu gospodarske krize, no taj rast duga može biti "i otrov i lijek".
Otrov je kada se koristi za neproizvodnu potrošnju, posebno uvozne robe čime se slabi domaća proizvodnja, no može biti i lijek ako se koristi za tržišno opravdane investicije, a toga kod nas nema u dovoljnoj mjeri. Rast javnog duga je zabrinjavajući, pa bi trebalo oformiti odbor s nezavisnim stručnjacima za funkcionalno upravljanje javnim dugom i staviti ga pod demokratski nadzor. Važne odluke o velikim projektima i iznosima morao bi donositi Hrvatski sabor, a ne Vlada, smatra Lovrinović. Trenutni ekonomski model je vrlo star, provodi se već više od 20 godina i u svojoj je biti antiinflacijski, a njime se ne mogu riješiti problemi recesije i depresije.
Stoga nam je potreban potpuno novi koncept ekonomske politike, antirecesijski i antidepresijski, no to ne mogu iznjedriti ni SDP niti HDZ, koji su u tih 20 godina bili na vlasti, drži Lovrinović. To mogu samo ljudi koji do sada nisu imali priliku koncipirati takvu ekonomsku politiku, a Lovrinović vjeruje da će im se uskoro širom otvoriti vrata, jer postaje neizdrživo kad 50 posto mladih ljudi nema posla. Treća, mirna Hrvatska, stručna, obrazovana i etična, koja je do sada šutjela i trpjela, mora doći na scenu, poručio je Lovrinović. U 2015. ne očekuje ništa posebno, jer će to biti tipična izborna godina, političari će davati puno obećanja i neće poduzimati nikakve značajnije reforme. "Ipak mislim da bi premijer Zoran Milanović i njegova Vlada mogli ostati zapamćeni u pozitivnom svjetlu ako bi se u toj godini žrtvovali za narod i državu i bili još žešći u borbi protiv korupcije i organiziranog kriminala", kaže Lovrinović.
Iznoseći statističke podatke, profesor s riječkog Ekonomskog fakulteta Dragomir Sundać upozorio je kako je Hrvatska jedna od gospodarskih najneuspješnijih tranzicijskih zemalja, a BDP joj je danas niži nego 1986. Suautor je knjige "Scenarij za ekonomski slom zemalja u tranziciji" u kojoj je još 2001. predvidio obrazac i slijed događanja pa je tako Hrvatska zbog pogrešne ekonomske politike, zaduživanjem i investiranjem u potrošnju deindustrijalizirana, zbog visoke zaduženosti prisiljena prodavati profitabilnu imovinu i ulazi u posvemašnju ekonomsku i socijalnu propast. Također, stanovništvo se diferencira na uski sloj vrlo bogatih i većinu siromašnih, što dovodi do socijalne destrukcije, kaže Sundać.
