Među njima su i projekti prihvatljivi za sufinanciranje iz EU fondova, uključujući popis velikih projekata iz operativnog programa "Konkurentnost i Kohezija" za 2014.-2020. U iduće tri godine vrijednost ulaganja hrvatskih projekata s Junckerove liste je 7,47 milijardi eura, navode iz Vlade. Najviše projekata, njih 31, je iz područja prometne infrastrukture s ukupnom procijenjenom vrijednošću ulaganja od 6,98 milijarda eura, dok po vrijednosti investicija prednjači energetika s 8,73 milijarde eura kroz 21 projekt.
Na zaštitu okoliša i učinkovitost resursa odnosi se 15 projekata ukupno vrijednih 3,94 milijarde eura, sedam projekata vrijednih 1,5 milijardi eura su iz područja znanja, inovacija i digitalne ekonomije, a tri u vrijednosti 369,4 milijuna eura iz društvene infrastrukture i zdravstvenog turizma. Plan ulaganja Europske komisije na tragu je koncepta za koji se zalaže Vlada RH, a koji se temelji na fiskalnoj konsolidaciji, provedbi strukturnih reformi i jačanju investicijske aktivnosti istodobno, ističe se u priopćenju.
"Očekujem da će prioritet pri odabiru projekata imati oni koji doprinose jačanju konkurentnosti gospodarstva, a to znači ulaganje u inovacije, znanje, istraživanje i razvoj, zatim ulaganje u energetske projekte koji imaju regionalno značenje poput našeg LNG terminala pa do projekata u prometnoj infrastrukturi na važnim europskim koridorima", kazao je potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Branko Grčić. Istaknuo je da će prednost svakako imati projekti koji uz inicijalno ulaganje javnog novca mogu pridonijeti mobilizaciji i ulaganju privatnog kapitala kako bi financijska poluga imala što veći učinak u rastu investicijske aktivnosti.
Među predloženim projektima s područja prometne infrastrukture su primjerice autocesta Križišće - Žuta Lokva, ukupne vrijednosti 850 milijuna eura, spojna cesta do juga Dalmacije od 370 milijuna eura, a među desetak projekata iz željezničkog prometa predloženi su primjerice projekti izgradnje nove dvokolosječne pruge na dionici Goljak - Skradnik, ukupne vrijednosti 659 milijuna eura, druga i treća faza na dionici Dugo Selo - Novska od 572,5 milijuna eura itd. Na listi infrastrukturnih projekata je i višenamjenski kanal Dunav-Sava, vrijednosti 850 milijuna eura.
Hrvatska predlaže i dvadesetak energetskih projekata među kojima su projekt Zagreb na Savi (HE Podsused) ukupne vrijednosti 1,2 milijarde eura, TE Plomin C vrijednosti 810,7 milijuna eura, LNG terminal Omišalj 760 milijuna eura, HES Kosinj - HE Senj 2 od 600 milijuna eura, HE Molve 1 i 2 vrijednosti 456 milijuna eura, VHS Osijek 346,7 milijuna eura, plinovod IAP 330 milijuna, kao i četiri programa energetske učinkovitosti ukupno vrijednih gotovo 2,4 milijarde eura. Na popisu je i petnaestak projekata iz sektora okoliša, a ponajviše je riječ o projektima vodoopskrbnih sustava, dok se ukupna vrijednost regionalnih odnosno lokalnih projekata odvodnje procjenjuje na gotovo tri milijarde eura.
Među projektima vezanim za gospodarenje otpadom su primjerice centar za gospodarenje otpadom grada Zagreba, vrijednosti 300 milijuna eura, kao i projekti centara Antunovac, Biljane Donje, Lećevica, Piškornica, vrijednosti od 30 do 80 milijuna eura. Među projektima veće vrijednosti su projekt razvoja širokopojasne infrastrukture vrijedan 980 milijuna eura, projekt POS najam 420 milijuna eura, program e-škola vrijednosti 287,3 milijuna eura itd.
Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je u studenom predstavio investicijski plan kojim se s 21 milijardom eura iz posebnog investicijskog fonda unutar Europske investicijske banke (EIB) planira namaknuti ukupno 315 milijardi eura ulaganja u trogodišnjem razdoblju u prioritetne sektore poput komunikacijske infrastrukture, obnovljivih izvora energije i razvijene tehnologije. Europska unija sastavila je listu od gotovo 2.000 investicijskih projekata ukupne vrijednosti 1.300 milijardi eura koji bi mogli biti uključeni u investicijski plan. Europska komisija planira izabrati prve projekte i pripremiti ih za privlačenje investicija iz privatnog sektora do lipnja 2015.
