Sabor zasjeda još sutra, a zatim zastupnici odlaze na dvotjednu stanku u povodu uskrsnih blagdana. Podnoseći Izvješće o slobodnim zonama za 2013, zamjenik ministra poduzetništva i obrta Dražen Pros naglasio je kako su promatrano razdoblje obilježila dva ključna događaja za slobodne zone: izmjene zakonodavnog okvira te članstvo u EU. "Korisnici slobodnih zona većinom su bili mali i srednji poduzetnici koji zapošljavaju prosječno 36 zaposlenih, udio izvoza u ukupnom prihodu korisnika u ovom izvještajnom razdoblju iznosio je visokih 62 posto, broj korisnika u odnosu na prethodno razdoblje smanjen za je 5,6 posto, no i unatoč tom manjem broju korisnika broj zaposlenih u 2013. bio već 1,8 posto", izvijestio je Pros.
Kada je riječ o o glavnim financijskim pokazateljima, kazao je, ukupan prihod u 2013. bio je 4,8 milijardi kuna, odnosno 7 posto manji nego godinu prije, a manja je bila i dobit te je iznosila 30,9 milijuna kuna. "Svakako da je na taj pad dobiti utjecalo više faktora ovisno od zone do zone, no dijelom tu se radi o povećanju troškova sirovina koje nije bilo moguće prenijeti na završni proizvod, dijelom je to utjecaj pridruživanja Hrvatske EU što je neke od korisnika slobodnih zona potaklo na smanjenje obujma poslovanja unutar zone ili jednostavno na napuštanje poslovanja u zoni", pojašnjavao je Pros. Po njegovoj ocjeni, vidljivo je kako koncesionari nastoje optimizirati i svoje poslovanje i poslovanje svojih korisnika. "No ne možemo govoriti o trendu napuštanja režima slobodnih zona jer poslovanje u slobodnim zonama i dalje je da tako kažem atraktivno za korisnike slobodnih zona koji posluju s trećim zemljama te onima koji posluju u slobodnim zonama na pomorskom dobru – lukama u Puli, Rijeci, Splitu i Pločama", kazao je.
Marijan Škvarić (HNS) rekao je kako je unatoč problemima u gospodarstvu ima budućnosti za poduzetničke zone. Napomenuo je, međutim, kako se mora raditi na unapređenju poduzetničke infrastrukture. Govoreći o potrebi ravnomjernijeg gospodarskog razvoja, SDP-ov Domagoj Hajduković je rekao da su te zone prije svega zamišljene regionalno. "Imamo sedam zona u primorskoj Hrvatskoj, sedam u kontinentalnoj, od čega su četiri u sjeverozapadnoj, tri u istočnoj, četiri na sjevernom Jadranu i tri na južnom Jadranu. Nažalost, ono što možemo zaključiti iz ovog izvješća je da su različite zone i različito poslovale, odnosno da su se bolje ili lošije snalazile na tržištu te su ostvarivale bolje ili lošije rezultate", ocijenio je Hajduković. "Znamo da smo 2013. ušli u EU, znamo da će biti potreban jedan izvjestan vremenski period gdje ćemo kroz život i provedbu svih tih i novih zakonskih regulativa i novih propisa moći sagledati kompletan učinak svih ovih naših slobodnih zona", zaključio je Tomislav Klarić (HDZ).
