"Reforma će zbilja biti reforma jer u svemu ima inovacija, nikad viđenih na ovim prostorima", ustvrdio je ministar Mornar na konferenciji za novinare u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta gdje je o pojedinostima vezanim uz javne pozive govorio Boris Jokić, voditelj Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme za predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje.
Podršku mu je u tome došao dati i Neven Budak, predsjednik Posebnog stručnog povjerenstva za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije pri Uredu predsjednika Vlade RH pohvalivši dosadašnju organizaciju posla koja bi trebala dovesti do krajnjeg rješenja, na zadovoljstvo svih u sustavu obrazovanja. Također je podsjetio na inicijative poput projekta licenciranja ravnatelja i licenciranja učitelja te na medijsku prezentaciju obrazovne strategije. Voditelj Ekspertne skupine Boris Jokić uvodno je rekao da "strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije predviđa sadržajne i strukturne promjene hrvatskog obrazovanja". To se, dodao je, odnosi primjerice na produljenje osnovnoškolskog obrazovanja s osam na devet godina, uz postojeće trajanje srednjoškolskog obrazovanja.
Ocijenio je da je tu riječ o složenim promjenama koje će trajati 10 do 15 godina, ali i naglasio kako to ne znači da ne treba krenuti u cjelokupnu promjenu sada. "Iako na ovim prostorima nije popularan, bar jednom treba probati s - optimizmom", poručio je Jokić onima koji nužne reforme u sustavu obrazovanja već smatraju propalima. Najavio je da će ukupno biti tri kruga javnih poziva za članstvo u stručnim radnim skupinama. Uz današnji, sredinom svibnja bit će objavljen drugi javni poziv za jezično, umjetničko, matematičko, prirodoslovno, tehničko i informatičko, društveno humanističko i tjelesno-zdravstveno područje, a potom i treći javni poziv za članove stručnih radnih skupina na predmetnoj razini s ciljem vertikalne povezanosti predmeta od prvog razreda osnovne škole do četvrtog razreda srednje jer je, kaže Jokić, upravo ta nepovezanost veliki problem hrvatskog školstva.
"U ovom dijelu reforme, koja uključuje izradu kurikularnih dokumenata, izradu modela ocjenjivanja, vrednovanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima, za očekivati je da ćemo do 31. siječnja 2016. imati prve inačice predmetnih kurikuluma. Nakon toga, poslali bismo svim učiteljima određenih predmeta da kažu što je dobro, a što nije, što je izvedivo, a što ne. Očekujem da bi se sa školskom godinom 2016./2017., ako postoji i politička volja, mogli eksperimentalno uvesti novi predmeti", kazao je Jokić.
U prvom pozivu, gdje se biraju članovi šest stručnih radnih skupina za izradu nacionalnih kurikuluma, najbrojnije će biti stručne radne skupine za osnovno i strukovno obrazovanje sa po 15 članova. Uz odgovarajuće obrazovanje i najmanje petogodišnje iskustvo u području odgoja i obrazovanja i/ili znanosti, kandidati moraju imati znanje engleskog jezika (najmanje B2 razinu), razvijene digitalne kompetencije, sposobnost rada u timu i temeljito poznavanje sustava odgoja i obrazovanja RH. Jednom mjesečno sudjelovat će na zajedničkom sastanku u Zagrebu, a svaki tjedan na sastanku putem interneta, dok je individualni rad procijenjen na najmanje 10 sati tjedno. "Članovi stručne radne skupine tijekom rada na izradi Nacionalnog kurikuluma neće napuštati svoje redovno radno mjesto, a odgovarajuću financijsku naknadu primit će ovisno o osobnom doprinosu radu i rezultatima rada", naglasio je Jokić.
Osim životopisa i diplome te suglasnosti ustanove u kojoj radi za sudjelovanje u radu stručne radne skupine, kandidatu će se u obzir najviše uzeti motivacijsko pismo i osobni prijedlog promjena u dijelu sustava za koji se prijavljuje, a morat će priložiti i kontakte dviju osoba koje mogu potvrditi stručne reference. Većina u stručnim radnim skupinama rezervirana je za zaposlenike odgojno-obrazovnih ustanova, škola i vrtića, a prijave će se u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta zaprimati do 23. travnja, zaključio je Jokić.
