Hrvatskoj nužne hitne reforme radi zaštite osoba s invaliditetom - UN
29.04.2015 07:00
ZAGREB, 28. travnja 2015. (Hina), Hrvatska bi vlada morala hitno poslušati pozive stručnjaka Ujedinjenih naroda za prava invalida i popraviti status takvih osoba, objavio je u utorak Human Rights Watch.
UN-ov odbor za prava osoba s invaliditetom 17. je travnja preporučio da hrvatska vlada popravi zaštitu prava ljudi s invaliditetom, da provede pravne reforme kako bi svi ljudi s invaliditetom koji su smješteni u neku instituciju dobili priliku vratiti se u zajednicu. "UN-ov pregled jasno kaže koje korake Hrvatska mora poduzeti kako bi zaštitila prava ljudi s invaliditetom", rekla je Shantha Rau Barriga, direktorica za prava osoba s invaliditetom u HRW-u. "SAD je samo pitanje hoće li hrvatska vlada odmah djelovati i provesti te reforme".
UN-ov odbor od 18 nezavisnih stručnjaka temeljito je pregledao stanje zaštite prava osoba s invaliditetom u Hrvatskoj, u skladu s Konvencijom o pravima ljudi s invaliditetom koje je Hrvatska potpisnica od 2008., a nalazi su odgovor na hrvatski izvještaj odboru. Odbor je primijetio da je Hrvatska ostvarila određen napredak u zaštiti ljudi s invaliditetom, ali zakonodavstvo još nije zadovoljavajuće pa se od hrvatske vlade traži sveobuhvatan pregled postojećih zakona i usklađivanje s Konvencijom. Iako Hrvatska ima plan "deinstitucionalizacije" kojim kani ljude premjestiti iz institucija u kojima stalno borave i reintegrirati ih u zajednicu, odbor je kritizira jer iz toga plana isključuje privatne institucije, odjele trajnog smještaja psihijatrijskih bolnica i domove za odrasle.
HRW je otkrio da je u Hrvatskoj više od 8200 ljudi i dalje segregirano u tim institucijama, a mnogi i bez pristanka. Osobito je, tvrdi odbor, "visoka stopa napuštanja i institucionaliziranja djece s invaliditetom". "Hrvatska se vlada mora više potruditi da bi sve osobe s invaliditetom koje su zarobljene u državnim ili privatnim ustanovama, koje su u psihijatrijskim bolnicama i domovima bez pristanka, ušle u taj proces deinstitucionalizacije", kaže Barriga. "Hrvatska treba uložiti u osiguravanje smještaja i potpore unutar zajednice kako ljudi s invaliditetom mogu dostojanstveno samostalno živjeti".
Sporno je i pravo na pravni subjektivitet: HRW je ustanovio da je u Hrvatskoj oko 18 tisuća ljudi s intelektualnim i psihosocijalnilm invaliditetom ima skrbnika. Ti ljudi ne smiju donositi odluke o svojim temeljnim pravima, poput sklapanja braka i zasnivanja obitelji, potpisivanja ugovora o radu ili slobodnog raspolaganja imovinom. Brojni među njima imaju skrbnika kojega često imenuje država, koji za njih donosi sve odluke, pa Odbor traži od Hrvatske da ukine taj sustav skrbništva i osigura "široku mrežu mjera koje će poštovati autonomiju, volju i želje" tih osoba.
Odbor od Hrvatske traži i da povuče zakone koji dopuštaju prisilnu institucionalizaciju osoba s invaliditetom, te "čestu upotrebu neželjenih metoda liječenja, mjera obuzdavanja i druge oblike ponižavajućeg odnosa" prema osobama s invaliditetom. Hrvatska bi morala zabraniti, kaže Odbor, sterilizaciju osoba s invaliditetom ako one ne daju pristanak nakon što su informirane o zahvatu i shvatile su ga. Trenutačno hrvatski zakon o mentalnom zdravlju dopušta sterilizaciju ako taj zahtjev postave roditelji ili skrbnici. "Izvještaj Odbora neugodan je podsjetnik na mnoge mane u odnosu hrvatskih vlasti prema osobama s invaliditetom", kaže Barriga. "UN-ov odbor pruža jasne smjernice za reforme, a Hrvatska bi, kao najnovija članica Europske unije, morala te preporuke što prije provesti".
