Razina zaštite i opseg definicije ljudskih prava temeljni je test za svaku državu, rekla je Pusić u Ženevi. "Mi ljudska prava vidimo kao manjinska prava iz dvaju razloga", rekla je. "Ako su manjine zadovoljne zaštitom svojih prava, to je siguran znak da su ljudska prava zaštićena i stanje je dobro", rekla je ministrica vanjskih i europskih poslova. "Drugo i još važnije, svi smo mi u svakom društvu u nekoj manjini. Čak i ako osjećamo da smo većina, ako bolje razmislimo, po nekom smo kriteriju ipak manjina, po dobi, vjeri, etnicitetu, seksualnoj orijentaciji", rekla je. "Uvijek možete naći manjinu u koju se uklapate. Ako ništa drugo, s dobi ćete naći manjinu u koju ćete sigurno ući", rekla je Pusić.
Hrvatskoj je tijekom predstavljanja prvog izvješća u studenome 2011., u prvom ciklusu UPR-a (2008-2011) bilo upućeno 116 preporuka od kojih je većinu prihvatila i implementirala. Prema hrvatskome izvještaju, država je uspostavila zakonodavni okvir i učinkovit mehanizam za borbu protiv zločina iz mržnje, a provodi i mjere borbe protiv nasilja u sportu. Hrvatski ured za ravnopravnost spolova konstantno provodi akcije za povećanje zastupljenosti žena te je udio vijećnica u županijskim skupštinama i općinskim vijećima prešao 20 posto, a na izborima za zastupnike Europskog parlamenta 2013. i 2014. postignut je rodni paritet, kaže se u hrvatskom izvještaju. Brojne su države čestitale Hrvatskoj što je jedna od rijetkih zemalja u svijetu kojoj je na čelu žena. Smanjivanje nezaposlenosti i uklanjanje diskriminacije žena na tržištu rada i postizanje jednakih mogućnosti cilj je, ali i kritično područje Nacionalne politike za ravnopravnost spolova 2011/15 koja sadrži mjere za smanjivanje jaza u plaćama, potporu ženskom poduzetništvu, usklađivanje obiteljskih, privatnih i profesionalnih obveza kao i za sudjelovanje žena u javnosti, kaže se u hrvatskom izvješću.
Po riječima Vesne Pusić, "žene imaju isto pravo na istu plaću za isti posao, ali prikrivena je diskriminacija stalno prisutna i univerzalna", rekla je. "One ne dobivaju nužno iste poslove, posebno kad je promocija u pitanju. I ako imaju isto obrazovanje, muškarci lakše napreduju“, rekla je Pusić. Predstavnik Njemačke rekao je u Ženevi kako bi Hrvatska trebala pojačati mjere za ukidanje diskriminacije Srba i Roma, te mjere za borbu protiv nasilja nad ženama, a američka predstavnica dodala je i potrebu jačanja prava pripadnika LGBT skupine. U hrvatskom izvještaju kaže se kako država nastavlja aktivnosti radi boljeg uključivanja romske djece i mladih u obrazovni sustav. U vezi s osiguranjem smještaja za povratnike, "država je potrošila 5,6 milijarda eura u izgradnji kuća i obnovi objekata uništenih u ratu“, rekla je Pusić. "Od 354.000 povratnika njih oko 130 tisuća su etnički Srbi", rekla je. "Kuća je sagrađeno za 150 tisuća osoba, a drugi su dobili građevinski materijal ili su stambeno zbrinuti na drugi način".
U reformi sudstva, Pusić je naglasila "ključnu ulogu specijalizacije sudova, smanjivanja broja ureda i stvaranja većih centara kako bi se slučajevi ravnomjernije podijelili po sudovima cijeloj zemlji". "Učinci se već vide u efikasnijem bavljenju zaostacima, posebno u vezi s ratnim zločinima za koje imamo četiri specijalizirana suda u četiri najveća grada", rekla je Pusić u Ženevi. Ratni zločini važna su tema, rekla je, iako je rat završio 1995. i još je dvije godine poslije trajala mirna reintegracija istočnog dijela zemlje. "No države mogu dobiti rat", rekla je Pusić, "ali svako je društvo u ratu gubitnik" te dodala kako je društvu nužno nekoliko puta više vremena za oporavak nego što je rat trajao.
