Predsjednik Upravnog odbora Zaklade Dario Vretenar uvodno je naveo da je Zaklada lani u šest uplata iz državnog proračuna primila ukupno oko 79 milijuna kuna, od čega je 93 posto utrošeno u financiranje znanstvenih projekata. Naglasio je kako je neophodno poticati jaču integraciju hrvatskih znanstvenika u europski istraživački prostor, u koji su, kaže, najbolje integrirane zemlje koje najviše ulažu u financiranje znanosti na nacionalnoj razini.
Iznos kojim Hrvatska godišnje financira znanstvene projekte Željko Reiner (HDZ) nazvao je sramotnim. "79 milijuna kuna mi dajemo za svekoliku hrvatsku znanost. Znate li koliko je to postotak od BDP-a? To vam je, vjerovali ili ne, 0,02 posto BDP-a. To je novac koji se otprilike dobiva za jedan jedini europski FP7 projekt", kazao je Reiner. Dodao je kako bi kroz rebalans proračuna trebalo osigurati dodatni novac za znanost te ocijenio kako odnos prema znanosti pokazuje i činjenica da je u dvorani tijekom rasprave bilo manje od četvrtine zastupnika. "Počnite i od predsjednika vaše stranke, kolege zastupnika Tomislava Karamarka, koliko je on u ovoj dvorani. Ja po tome mogu samo zaključiti da njega od svega ovdje, od gospodarskih tema, sudstva, izvještaja raznih, znanosti, zdravlja itd., apsolutno ne interesira jer on uopće nije ovdje. Možda mu se ovih dana može i oprostiti, jer pretpostavljam da ima posla u Hrvatskom državnom arhivu kopajući po prašnjavim Udbinim dosjeima", replicirala mu je Gordana Sobol (SDP). Reiner joj je uzvratio kako se "u nedostatku argumenata ide agresivnošću". "Kada se nema argumenata zašto ste vi i vaša većina odlučili da se znanost sramotno malo financira i kada nemate nikakav odgovor za to onda počinjete, naravno, politizirati i prelaziti na teme koje nemaju nikakve veze s temom o kojoj mi danas ovdje razgovaramo", poručio je Reiner SDP-ovoj zastupnici.
Nezavisni Nikola Vuljanić ocijenio je kako je prvotna namjera da se kroz Zakladu potiču izvrsni znanstvenici bila dobra, ali i upozorio da je u međuvremenu zakonskim izmjenama Zaklada postala jedino mjesto iz kojega se financiraju znanstveni projekti. "Dobili smo situaciju da se financira samo vrh, a da podlogu nema tko financirati, što ne može dati rezultate ni u kojoj grani", uvjeren je Vuljanić. I Vuljanić je uvjeren da Hrvatska mora izdvajati znatno više novca za znanost i visoko obrazovanje. "Obrazloženje je, nema novaca za otvaranje novih radnih mjesta u znanosti i visokom obrazovanju. A za divno čudo, ima novaca za otvaranje recimo novih sveučilišta koja nemaju uvjete, i svi znamo da nemaju uvjete, ali eto za to se novaca nekako prikupilo zato da bi se prikupili politički poeni u tom kraju i da bi se dobili tamo izbori. To je vrlo jednostavno", ustvrdio je Vuljanić. Da nije točno kako država nema novca za financiranje znanosti smatra i Dujomir Marasović (HDZ). "Master plan Ministarstva zdravstva, 2 milijuna i 200 tisuća eura. Procjena Croatia osiguranja 27 milijuna eura. Sada HEP procjenjuju, u HEP-u ima 250 što magistara, što doktora nauka, a oni traže neke dječake iz Europe i dali su im 27 milijuna kuna. To su projekti na koje troši ova Vlada novac za znanost", kazao je Marasović. Vuljanić je suglasan s Marasovićevom replikom. "Točno, jedna Vlada troši novce da bi četiri puta farbala tunele, da bi kupila zbirku satova, da bi kupila od mesara kuću, druga Vlada troši novce da bi radila procjene koje bi mogla i sama napraviti, da bi radila softvere od 600 tisuća kuna koje može za 50 tisuća kuna napraviti. Ali, kompletan vic je u tome da jedino pravo ulaganje koje nije usmjereno ka dobivanju izbora jest ulaganje u ljude. Dakle, ne u te projekte, ni u farbanje tunela, ni u satove, ni u procjenu koliko nam vrijedi Croatia osiguranje. Jedini novac koji će se vratiti je novac uložen u ljude", poručio je Vuljanić.
SDP-ov Gvozden Srećko Flego podsjeća, međutim, da su u Zakladi udruženi renomirani znanstvenici, koji suodlučuju o znanstvenim projektima I tako raspoređuju javni novac. "I SAD i Francuska i Njemačka, pa i EU uveli su javno financiranje kompleksnih znanstvenih istraživanja temeljem kolektivnih odluka vrhunskih znanstvenika", kazao je Flego. Odbacio je tumačenja da se novcem kojim raspolaže Zaklada financira sva znanost u Hrvatskoj. "Postoje izdaci od nekoliko stotina milijuna kuna za institute, postoje izdaci za infrastrukturu koja se pokriva, kakva god ona bila na sveučilištima", pobrojao je Flego.
