U četvrtak se u Luxembourgu sastaju ministri financija zemalja članica eurozone, što se smatra posljednjom prilikom za postizanje dogovora između Grčke i njezinih vjerovnika oko uvjeta za deblokiranje zadnje rate od 7,2 milijarde eura iz sadašnjeg programa financijske pomoći, koji istječe krajem ovoga mjeseca. Do kraja mjeseca Grčka mora vratiti Međunarodnom monetarnom fondu (MMF) 1,6 milijardi eura, što bez nekakva dogovora s vjerovnicima neće biti moguće. Nova grčka vlada od početka veljače pregovara sa svojim vjerovnicima o reformama koje treba provesti u zamjenu za isplatu zadnje rate financijske pomoći. Do sada u pregovorima nisu postignuti gotovo nikakvi rezultati, jer su zahtjevi vjerovnika u izravnoj suprotnosti s onim što je vladajuća, krajnje lijeva stranka Siriza obećala biračima u predizbornoj kampanji. Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk pozvao je protekli tjedan Grčku da bude realistična i prestane s igrama u pregovorima o nastavku finacijske pomoći kako bi izbjegla bankrot. Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker je rekao da je Grčka poput "krave na tankom ledu", što je njemačka izreka za tešku situaciju, a izaslanstvo Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) za pregovore s Grčkom napustilo je u prošli četvrtak Bruxelles ocijenivši da još nema približavanja stajališta o reformama koje bi grčka vlada trebala poduzeti u zamjenu za financijsku pomoć. Njemački list Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ) u nedjelju piše, pozivajući se na neimenovanog pregovorača, da je Juncker pripremio kompromisni prijedlog za Grčku, ali da je protiv bio MMF. Kompromis je u tome da se odgodi smanjivanje mirovina, a da se zauzvrat smanje izdaci za vojsku, čime bi se postigla ista ušteda, koju vjerovnici traže. Spominje se iznos od 400 milijuna eura. Nekoliko je mogućih scenarija u razvoju situacije oko Grčke. Ako se ovaj tjedan postigne dogovor, Grčka bi dobila predah - dobila bi 7,2 milijarde eura, otplatila bi ratu duga MMF-u, isplatila mirovine, plaće državnim službenicima i ispunila ostale obveze države. Međutim, to bi i dalje bilo samo kratkoročno rješenje, jer Grčkoj već ovoga ljeta stiže na naplatu još nekoliko milijarda eura.Druga je mogućnost treći plan financijske pomoći u visini između 30 i 50 milijardi eura, što se neko vrijeme spominjalo, ali su tome mali izgledi budući da se Njemačka izričito protivi. Nešto je vjerojatnija mogućnost da se sadašnji program produlji za još neko vrijeme - spominje se rok do ožujka sljedeće godine. To bi omogućilo Grčkoj da i dalje može računati na mehanizam Europske središnje banke za hitno financiranje. Grčka bi također željela otkupiti dio svojih dugova prema Europskoj središnjoj banci sredstvima iz fonda za spašavanje eura (EMS), čime bi još pomaknula rokove otplate i dobila povoljnije kamate. I u slučaju dogovora s vjerovnicima i dalje bi se postavljao problem golemog grčkog koji doseže 180 posto BDP-a. Grčka bi željela dobiti oprost dijela dugova do održive razine, no to je, barem zasad, malo vjerojatno jer je već dobila iznimno duge rokove otplate i iznimno niske kamate. Ni mogućnost stečaja nije više zabranjena tema. Ako Grčka 30. lipnja ne bi isplatila ratu duga MMF-u, vjerojatno bi potaknula bijeg kapitala iz banaka, koje bi tada morale u stečaj. Vlada bi u tom slučaju mogla uvesti kontrolu kretanja kapitala i privremeno uvesti nekakvu paralelnu valutu kojom bi država plaćala svoje unutarnje obveze, dok bi vanjske obveze podmirivala u eurima. Zadnja je mogućnost izlazak Grčke iz eurozone, što bi moglo uzdrmati temelje monetarne unije.
Sastanak ministara pravosuđa i unutarnjih poslova
U utorak se u Luxembourgu sastaju ministri unutarnjih poslova zemalja članica, koji će prvi put razgovarati o prijedlogu Europske komisije o pravednijoj raspodjeli izbjegličkog tereta između zemalja članica. Europska komisija je krajem prošlog mjeseca predstavila detaljan prijedlog za raspodjelu sirijskih i eritrejskih izbjeglica iz Grčke i Italije po svim zemljama EU-a, a Hrvatska bi ih trebala primiti ukupno 747. Ukupno 40 tisuća izbjeglica, 24 tisuće iz Italije i 16 tisuća iz Grčke, trebalo bi biti razmješteno po drugim zemljama članicama prema ključu utvrđenom po nekoliko kriterija - broju stanovnika, BDP-u, stopi nezaposlenosti i broju ranije primljenih izbjeglica. Komisija je isti dan također predstavila i preporuku za preseljenje 20.000 osoba koji se trenutačno nalaze izvan Unije, a koje imaju pravo na međunarodnu zaštitu. Hrvatska bi po izračunu Komisije trebala primiti njih 315, što je 1,58 posto. Međutim, zemlje članice su jako podijeljene u vezi s prijedlogom Komisije. Većina istočnoeuropskih članica, zatim Španjolska i Portugal protive se obvezujućim i žele dobrovoljne kvote. Dio zemalja ne protivi se obvezujućim kvotama, ali su nezadovoljne predloženim kvotama i traže pravedniju raspodjelu - Francuska i Njemačka su zatražile da se ponovno izračuna ključ za raspodjelu izbjeglica. Jedan dio zemalja, među njima i Hrvatska, još se nije službeno izjasnio. Prijedlog o raspodjeli kvota dio je šireg pristupa Europske unije prema problemu masivnog priljeva izbjeglica iz sjeverne Afrike, od kojih mnogi gube živote u Sredozemnom moru pokušavajući se domoći europske obale. U utorak će se o kvotama samo raspravljati, ne i odlučivati. Odluku o tome donose zemlje članice i to kvalificiranom većinom. Velika Britanija, Irska i Danska imaju izuzeće, stoga će glasovanju, kada se održi, moći pristupiti 25 zemalja članica. To znači da bi za prolazak odluke za nju moralo glasovati najmanje 14 zemalja, koje predstavljaju 66 posto stanovništva.
U ponedjeljak se u Luxembourgu sastaju ministri pravosuđa zemalja članica, a na dnevnom redu je zaštita osobnih podataka. Očekuje se da će ministri dogovoriti zajedničko stajalište kao polazište za pregovore s Europskim parlamentom, a cilj je da se dvije institucije dogovore o novoj uredbi do kraja ove godine. Modernizacijom zakona o zaštiti podataka želi se potaknuti razvoj digitalnog gospodarstva uz istodobno visoku razinu zaštite osobnih podataka. Ministri će također raspravljati o prijedlogu za uspostavu Europskog javnog tužiteljstva koje bi štitilo financijske interese Europske unije. Osim ministara pravosuđa i unutarnjih poslova, sljedeći tjedan u Luxemburgu se održavaju sastanci još nekoliko ministarskih vijeća. Vijeće za okoliš sastaje su u ponedjeljak, u utorak je Vijeće za poljoprivredu i ribarstvo, u četvrtak i petak Vijeće za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravlje i zaštitu potrošača te Vijeće za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) u petak.
Europska komisija
Komisija će u srijedu usvojiti akcijski plan za pravednije korporativne poreze, a taj plan uključuje mjere za sprječavanje utaje poreza i promicanje poreza koji neće biti smetnja gospodarskom rastu. Borba protiv izbjegavanja korporativnih poreza i osiguranje načela da se porez plaća ondje gdje je ostvaren prihod jedan je od prioriteta Komisije. Predsjednik Komisije Jean-Claude Juncker bio je na početku svoga mandata u vrlo neugodnoj situaciji kada se otkrilo da je njegova zemlja Luksemburg, dok je on bio premijer, s velikom brojem multinacionalnih kompanija sklapala porezne dogovore zahvaljujući kojima su te kompanije plaćale minimalne poreze u Luksemburgu umjesto u zemljama u kojima je prihod ostvaren.
