Iz HUBOL-a su pozvali 'zdravstvenu administraciju' da poduzme mjere za motiviranje i stimuliranje ostanka liječnika u Hrvatskoj. "Kada spomenete nekome da je Hrvatsku napustilo 220 liječnika možda se to ne čini puno no Hrvatskoj u ovom času nedostaje nam 2.000 do 3.000 liječnika, pa svaki odlazak liječnika predstavlja nenadoknadiv gubitak ", izjavila je dopredsjednica HUBOL-a Ada Barić. Liječnici, naglasila je, u većini u inozemstvo odlaze s obiteljima i namjerom da se ne vrate, a najčešće je riječ o osobama u naponu radne energije, u dobi između 35 i 45 godina. Hrvatski liječnici najviše odlaze u Njemačku, Austriju, Irsku, Engelsku, Švedsku, Ujedinjene Arapske Emirate i Sjedinjenje Američke Države. "Glavni razlog zašto odlaze nije financijske prirode, unatoč uvriježenom mišljenju, nego veliko nezadovoljstvo uvjetima rada koji nisu definirani strukovnim kolektivnim ugovorom, zatim uvelike premašeni broj prekovremenih sati godišnje, praksa da jedan liječnik obavlja posao za trojicu, umor, iscrpljenost te nedostatak stručnog usavršavanja i profesionalnog napredovanja", kazala je Barić. Ipak, HUBOL i dalje vjeruje kako nije kasno za sprečavanje egzodusa hrvatskih liječnika, pod uvjetom da zdravstvena administracija odreagira na gorući problem njihovih loših uvjeta rada. Smatraju da je jedini način za to konsenzus s predstavnicima liječnika i njihovim krovnim udrugama, kako bi se liječnicima osigurali dostojanstveni uvjeti za rad i ostanak u Hrvatskoj.
Dopredsjednica HUBOL-a Ivana Šmit naglasila je kako se broj odlazaka u odnosu na razdoblje od prije godinu dana povećao statistički za 140 do 150 posto. Prema lanjskoj HUBOL-ovoj anketi u bolnicama, najviše odlaze anesteziolozi (18) te internisti (15). Veliki gubitak za zdravstveni sustav predstavlja odlazak specijalista, čije obrazovanje traje 13 godina i koje je najteže zamijeniti, a otišao i značajan broj profesora, docenata, primarijusa te doktora znanosti. Šmit stoga zaključuje kako bi na na čelno mjesto zdravstvene administracije trebala preuzeti struka, a politika ostati po strani jer je potrebno zaustaviti trend donošenaj "ad hoc" zakona kojima se struku želi kontrolirati i napraviti je marionetom u rukama politike.
Dopredsjednik Hrvatskog helsinškog odbora (HHO) Igor Peterner na konferenciji je naglasio kako je odlazak liječnik iz Hrvatske povezan i s pitanjem ljudskih prava na jednaku dostupnost zdravstvene usluge, pri čemu je ta disproporcija u Hrvatskoj i sada prevelika. Odlazak se može spriječiti "nepolitiziranjem" i kvalitetno pripremljenjim mjerama poticanja njihovog ostanka, primjerice povoljnim kreditima za rješavanje stambenog pitanja liječnika. Govoreći o demografskim posljedicama odlaska iz Hrvatske profesor demogeografije na zagrebačkom PMF-u Stjepan Šterc naglasio je da bi, prema procjenama demografa, u posljednjem valu iseljavanja iz Hrvatske koji je u tijeku i u sklopu kojega odlaze i liječnici, Hrvatsku moglo napustiti 450.000 ljudi. Dodatni problem u odnosu na iseljavanja u prošlom stoljeću, predstavlja to što zemlju napušta najobrazovanija imigracijska populacija dosad, kazao je Šterc. HUBOL-a je u srijedu ocijenio nedopustivim dopis Ministarstva zdravlja upućen bolnicama kojim se, kako je rečeno, ograničava javno istupanja liječnicima ispred ustanova u kojima rade, pri čemu je dopredsjednica Barić upitala "je li na pomolu verbalni delikt i da li je u 2015. zaista došlo do toga da se krše ustavna prava liječnika".
