Skupština: Zagrebački proračun za 2014. uravnotežen, ali manji od plana

S Liste Milana Bandića za to su pak ponovno okrivili "mini poreznu reformu" vlade zbog koje su jedinice lokalne samouprave, pa tako i Zagreb, ostali bez dijela prihoda. "Unatoč tome, ništa u Zagrebu nije stalo jer se unutarnjim preraspodjelama sve nekako uspjelo pokriti", rekla je Jelena Pavičić Vukićević s Liste Milana Bandića. "Mi nismo poduzetnik nego servis građanima", dodala je te naglasila da se radi jednako kvalitetno s manje zaposlenih u Zagrebačkom holdingu u odnosu na prethodne dvije godine. Iz HDZ-a pak poručuju kako nije čudo da je stanje u Zagrebu i državi takvo kad se dojučerašnji suradnici i politički istomišljenici (iz SDP-a) svađaju, dok iz HNS-a primjećuju da strateških planova uopće niti nema. Davor Bernardić (SDP) ističe kako bez većih prihoda nema ni boljeg komunalnog standarda. "Polako tonemo, voda dolazi u brod, a ne radimo ništa. Grad Zagreb mora i može puno više kako bi ojačao prihodovnu stranu, a tek jedna mogućnost je korištenje EU fondova iz kojih je Grad Zagreb iskoristio svega 0,2 promila gradskog proračuna", rekao je Bernardić, a preniskim je ocijenio i iznos od 29 milijuna kuna za poticanje poduzetništva.

Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Darinko Kosor (HSLS) podsjetio je da je za 2014. izglasan proračun od 7,3 milijardi kuna, a da je realizirano 6,85 milijardi što znači da gradnja kapitalnih objekata i gradnja prometnica nije realizirana kako je građanima obećano. Osim toga, lani je preuzeta obveza od milijardu kuna jer je Grad Zagreb od Holdinga kupio Gredelj, Zagrepčanku i Uriho, što ćemo plaćati slijedećih deset godina, podsjetio je Kosor. Nezavisna zastupnica Sandra Švaljek rekla je da je zbog obveza iz 2014. opterećen i ovogodišnji proračun te apelirala da proračun za 2016. ostane u gabaritima od 6,8 milijardi kuna jer "svako povećanje proračuna, znači i više novca iz džepova građana". Pojasnila je da svaki stanovnik Zagreba koristi 8400 kuna godišnje za konzumiranje lokalnih dobara i usluga, a ostali stanovnici 4800 kuna. Ali, dodala je, Zagrepčani za to plaćaju tri puta više poreza - 6000 kuna godišnje, a ostali 2200 kuna. Zastupnici se pitaju i zašto dosad nije naplaćeno više od dvije milijarde kuna komunalnog doprinosa, naknada i zakupnina te ocjenjuju da je ta boljka vidljiva kod svakog proračuna, baš kao i činjenica da je mjesna samouprava i dalje u zapećku. "Stvari se nažalost ponavljaju", upozorili su, ali nakraju većinom glasova prihvatili izvještaj o izvršenju lanjskog gradskog proračuna. Čeka ih još 40-ak točaka dnevnog reda.