Prema podacima Europske komisije i Svjetske banke, Hrvatska je pri samom dnu po učinkovitosti stečajnih postupaka, rekao je u ponedjeljak Miljenić u izjavi za novinare. Od 28 članica Europske unije, Hrvatska je prema duljini trajanja stečajnih postupaka na 24. mjestu, a po naplati (vjerovničkih potraživanja) još niže, kaže on. Dodaje da se stečaj kod nas često vodi samo zbog troška pa on postaje svrhom samom sebi, a na kraju i do 70 posto imovine stečajnog dužnika odlazi na troškove postupka. "To je besmisleno, tu svi gube - radnici, vjerovnici i društvo, jer neki koji su možda mogli nastaviti raditi to ne mogu", kaže Miljenić.
Podsjeća da je najvažnija novina novog zakona automatsko otvaranje stečaja, ako je trgovačko društvo u blokadi duže od 120 dana. Pri tome je načinjen plan ulaska u stečaj tijekom godine dana. Na početku će, objašnjava, u stečaj oni bez zaposlenih i s preko tisuću dana u blokadi, a do lipnja sljedeće godine na red bi trebala doći trgovačka društva koja imaju zaposlene. Ministar pravosuđa ističe da je već najava novoga stečajnog zakona potaknula određena plaćanja jer, je nelikvidnost s 20 pala na 18,8 milijardi kuna. Uz automatizam, postoje i drugi načini ulaska u stečaj, kaže Miljenić, kao što su nesposobnost za plaćanje i prezaduženost te neisplata triju plaća. Uvodi se i mogućnost poslovanja u stečaju, odnosno stečajni plan, što znači da poduzeće koje je upalo u trenutne probleme može nastaviti poslovati. Ministar pravosuđa izuzetnom važnim smatra i unifikaciju obrazaca. "Do sada ste stečaj mogli otvoriti tako da napišete 'Predlažem stečaj', potpišete se i to pošaljete sudu, a tek tada bi počelo prikupljanje dokumentacije", kaže Miljenić. Sada, dodaje, postoje unificirani obrasci koji se moraju ispuniti prije. Tvrdi i da novi zakon vjerovnicima donosi veću šansu da zaštite svoje interese pobijanjem pravnih radnji.
Prema podacima koje je iznio, s 30. lipnja 19.646 pravnih osoba bilo je blokirano više od 120 dana i bile su dužne 19,2 milijarde kuna, a od toga one bez zaposlenih 14,5 milijardi kuna. "Neću ulaziti u to tko daje onom bez zaposlenih 14,5 milijardi kuna, ali sada je na nama da to maknemo jer oni proizvode nered", ističe Miljenić. Kaže da je taj problem možda trebalo riješiti i prije, ali da se htjelo napraviti što kvalitetniji zakon. Upitan očekuje li da će sve takve firme ići u likvidaciju, odgovorio je da je stečaj u rukama suda, ali da je za očekivati da će većina njih nestati. Miljenić najavljuje da bi Fina 3. rujna trebala izlistati popis oko 20 tisuća poduzeća koja bi trebala u stečaj automatizmom. Što se tiče radničkih potraživanja i njihove mogućnosti otvaranja stečaja, podsjeća da radnici, kao vjerovnici, ne moraju čekati neisplatu triju plaća žele li pokrenuti stečaj, već to mogu i nakon jedne neisplate plaće. "Naravno da se ljudima na to teško odlučiti, jer se svatko nada da će firma, dok radi, i preživjeti", kaže Miljenić, te dodaje da stečaj u većini razvijenih zemalja nije kraj. Podsjeća i na zaštitu radnika putem Agencije za zaštitu radničkih potraživanja te ocjenjuje da će "radnici uvijek biti zaštićeni u najvećoj mogućoj mjeri".
