Posebno brine podatak iz ankete provedene u travnju prema kojoj čak 48 posto građana nema povjerenja u banke. Među njima 23 posto građana nema naročito povjerenje, a 25 posto građana nema uopće povjerenje u banke. Upravo o važnosti povjerenja između banaka i zajmoprimca govorila je predstavnica Europske komisije Maria Lissowska te istaknula kako tome doprinosi implementacija Direktive EU o pravima potrošača u hrvatsko zakonodavstvo, točnije u Zakon o potrošačkom kreditiranju. "Zajmodavac vas mora informirati o efektivnoj kamatnoj stopi, kamatnoj stopi, naknadi i troškovima osiguranja, ukupnom iznosu koji ćete morati otplatiti i otplatnom planu", kazala je Lissowska te dodala da sve standardizirane informacije o kreditu moraju biti dostupne i u pisanom obliku kako bi zajmoprimac mogao usporediti podatke s kreditima drugih banaka, tim više što kreditni proizvodi postaju sve složeniji. Tako se, dodaje, izbjegavaju situacije da neki oglašivači niskim kamatama pridobivaju klijente iako, primjerice, povoljne kamate nude samo u prvih šest mjeseci otplate kredita. "Informacije o kreditiranju trenutno su bolje u Belgiji, gdje se može dobiti kompletna 'krvna slika' kredita", ocijenio je hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec osvrćući se na činjenicu da se Obrazac o informacijama prije sklapanja ugovora o kreditu, propisan EU Direktivom, još uvijek ne koristi u svim bankama u Hrvatskoj.
Ana Pisačić iz Hrvatska narodne banke ističe pak kako u HNB-u mogu zaprimati obavijesti od potrošača o kršenju Zakona o potrošačkom kreditiranju, ali da je za njihovo rješavanje nadležan sud. Vrlo slab odaziv banaka pozvanih na okrugli stol pokazuje koliko banke u Hrvatskoj prepoznaju ulogu potrošača - od 15 pozvanih odazvala se samo jedna, OTB banka, upozorio je predstavnik Društva za zaštitu potrošača Hrvatske Igor Vujović, ali i ocijenio da je informiranje hrvatskih građana o kreditima danas bolje i kompletnije. "Ako stavimo po strani blokade, ovrhe i slučaj franak, može se reći da ide na bolje", dodao je. Vlado Biljarski iz Saveza udruga za zaštitu potrošača dodao je da nepovjerenju hrvatskih građana u banke pridonosi i činjenica da banke ne odgovaraju primjereno na reprogram kredita, već često aktiviraju ovrhu ili nude novi kredit po još lošijim uvjetima. Zbog toga je predložio i osnivanje tzv. interventnog tima za rješavanje kriza između potrošača i banke. "Potrošač dolazi u banku s jednim ciljem - treba mu novac. Isto tako, treba si uzeti i vremena kako bi u banci mogao odabrati onu uslugu koja mu treba, a ne onu koja zvuči najprimamljivije", rekla je Hana Jurić iz Društva za zaštitu potrošača Istre, a Đema Bartulović iz Ministarstva gospodarstva naglasila je važnost savjetovališta potrošača prije uzimanja kredita, čije je osnivanje predviđeno i Nacionalnim programom zaštite potrošača.
O važnosti edukacije već od školske dobi i financijskoj pismenosti govorila je predstavnica Ministarstva financija Ivana Ravlić Ivanović, koja je rekla da među hrvatskim građanima provode anketu o financijskoj pismenosti, a s rezultatima će izaći krajem 2015. "Ne bih se složio da je financijska pismenost hrvatskih građana niska", rekao je predstavnik OTP banke Dražen Božić te dodao da u banci također nastoje educirati svoje osoblje kako bi mogli pružiti sve informacije potencijalnim korisnicima kredita te svojim bankarskim uslugama slijediti klijentove potrebe.
