Dugogodišnja politička nebriga o pravima žena, mala osviještenost žena o njihovim pravima te mali broj žena u aktivističkim pokretima usporava pravni i praktični boljitak njihova položaja u društvu, ocijenjeno je na tribini. Sudionici su upozorili i da je Hrvatska još 2013. potpisala Konvenciju protiv nasilja nad ženama ali ju još uvijek nije ratificirala. Kao dio inicijative za ratifikaciju te konvencije, Ženska mreža je napravila razglednice s porukama "Dobrodošli u Hrvatsku, zemlju u kojoj žene žrtve nasilja nemaju odgovarajuću zaštitu. Zemlju u kojoj zlostavljači žena ne idu u zatvor". Razglednice će, najavljuju, poslati na adresu novoizabrane Vlade. Iz Ženske mreže kažu i da će zatražiti raskid 'Vatikanskih ugovora' koji zabranjuju pobačaj jer su, kako tvrde, posljedice tog ugovora vraćanje u ilegalni pobačaj. Nasuprot tome, žene se bore za dostupan i besplatan pobačaj, ističu, a njihov je moto: "Crkva bez politike, država bez propovijedi". Bojana Genov ustvrdila je da tim ugovorom religija dobiva potpuno negativan i razoran utjecaj na prava žena, a da je država ta koja mora štititi sve svoje građane.
Genov: Hrvatska prednjači po broju pobačaja, što bi bilo lijepo da je istina
"Hrvatska prednjači po broju pobačaja, što bi bilo lijepo da je istina, no praksa pokazuje kako je sve manje legalnih, a sve više ilegalnih pobačaja koji su u Hrvatskoj danas unosan posao. Primjer je podatak da je prošle godine u Rijeci prijavljen 401 legalan pobačaj, a u Splitu 102, što je paradoks", izjavila je Genov. Dodaje kako je prijašnjih godina u Hrvatskoj godišnje bilo zabilježenih oko 30.000 pobačaja godišnje, a danas je taj broj došao na 9.000.
Smatra i da je loša pozicija žena u politici, i da se u Hrvatskoj 'kao normalno' predstavljaju seksualno diskriminirajuće poruke. Predstavnica Autonomne ženske kuće Zagreb istaknula je važnost ratificiranja konvencije jer je žena nezaštićena od nasilja, rekavši da česta dvostruka uhićenja unazađuju pravosuđe tako što se nasilnik i žrtva izjednačavaju. Žrtve zbog takvog položaja više ne žele tražiti pomoć od institucija, dodala je. "Radna skupina UN-a za Opći periodični pregled, u svibnju je ove godine dala 167 preporuka, od kojih se 26 odnosi na prava žena, a Hrvatska od ukupnog broja nije prihvatila pet, među kojima je strože sankcioniranje policajaca koji su nepotrebno nasilni", rekla je.
Memedi: ključni problem Romkinja što one gotovo nigdje nemaju pravo odlučivanja
Predsjednica udruge žena Romkinja Hrvatske "Bolja Budućnost" Ramiza Memedi smatra da je ključni problem Romkinja u tome što one gotovo nigdje nemaju pravo odlučivanja, a do toga je došlo, prema njenom mišljenju, zbog nerazumijevanja njihove zajednice, države i cijeloga društva. "Obrazovanje je također problem, no i obrazovani Romi teško nalaze posao. U takvom okruženju gdje su zakazale i institucije i cijelo društvo, gdje mlade majke nemaju uvjete ni za sebe, ni za djecu prosječni životni vijek Romkinja, u Europi kao i u Hrvatskoj, je od 40 do 48 godina", kaže Memedi. Žene su ekonomski nemoćne, politički nezastupljene te se od 2000. godine kada je bilo 26 posto žena u Hrvatskom saboru, taj postotak nikada nije uvećao, zaključeno je na tribini. Upozoreno je na manjak prava žrtava koje su preživjele trgovanje ljudima, a što je jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava, kao i na važnost pravodobne pravne pomoći u takvim slučajevima. Dominantni utjecaj crkve koji ženama nameće reproduktivnu ulogu kao jedinu društveno poželjnu i prihvatljivu, propali koncept ravnopravnosti spolova i nedostatk političke volje za stvarnim unaprijeđenjem položaja žena te činjenice da prava žena ne predstavljaju prioritet politika u RH, problemi su koji se trebaju rješavati odmah, stajalište je ŽMH-a.
