No, pitanje je sa čime izaći na izvanredne izbore. Trebali bismo stvoriti neku pretpostavku za izlazak na izvanredne izbore. Preuzmimo dio odgovornost koju su nam povjerili birači s kojim reformama ćemo na njih ići, rekao je Petrina gostujući u emisiji "Nedjeljom u dva". Petrina je rekao kako neće ići s HDZ-om, ali kako to ne znači ni da će ići s SDP-om. Potvrdio je da će se u slučaju novih parlamentarnih izbora ponovno kandidirati. Upitan je li se Most rapršio u prijedlozima reformskih mjera, Petrina je rekao kako se 90 milijardii kuna iz proračuna troši na plaće i mirovine. Povećao bi najniže mirovine i smanjio one najviše mirovine. Također Petrina smatra kako bi se za smanjenje javne potrošnje trebalo "riješiti jednog dijela" od 63.500 državnih službenika, koji, kako kaže, nisu potrebni. Time bi se, dodaje, ostvarila ušteda od oko 20 milijardi kuna koju bi trebalo preusmjeriti u lokalnu samoupravu.
Vezano za njegova očekivanja od sutrašnjeg sastanka kod predsjednice Republike Kolinde Grabar Kitarović, Petrina je rekao da je kod predsjednice na pozvan kao pojedinac te da ne očekuje ništa. Napomenuo je i da ga na drugi sastanak predstavnika Mosta sa čelnicima SDP i HDZ a nitko nije zvao i da ne može o tome pričati. Glede mogućnosti 'velike koalicije' Petrina je rekao da - ako je SDP i HDZ ne žele - ne mogu na tome više inzistirati, nego da bi se Most trebao prikloniit jednoj ili drugoj strani, odnosno da bi se ljudima iz Mosta trebalo dati slobodu da sami odluče kome će se prikloniti.Nije pametno da Most predlaže mandatara; rekao sam da treba uzeti mjesto predsjednika Sabora Misli kako nije pametno da Most predlaže mandatara, a što je jučer najavio Ivan Lovrinović, već drži da najprije treba definirati žele li izvanrene izbore. Ako želimo onda više nemamo što, ni s kime pregovarati i spremamo se za izbore. A ako je odgovor - ne želimo izbore, onda se odlučimo s kime ćemo poći. No za koga god se odlučili moramo biti svjesni da će nas i jedna i druga strana upotrijebiti, iskoristiti, prožvakati i kad im više ne budemo rebali ispljuniti, usvtrdio je Petrina.
Dodao je da se Most i pojavio zbog političkog polariteta na hrvatskoj političkoj sceni. Rekao sam da treba uzeti mjesto predsjednika Sabora, jer je to najvažnija zakonodavna osoba u zemlji, čime se osigurava da nužne reforme neće biti opstruirane od zakonodavne vlasti, ustvrdio je Petrina, dodavši da predsjednik Sabora može uvrstiti točku dnevnog reda koju želi. Vezano za prošlotjednu konstutuirajuću sjednicu Hrvatskog sabora i SDP-ovo kandidiranje Mostova Roberta Podolnjaka za predsjednika Sabora, Petrina je rekao da mu "nije jasno kako jedna politčka opcija (Most) odbija podržati svog kandidata za najvišu zakonodavnu funkciju". Dodao je da bi on osobno i ne samo on podržao kandidata Roberta Podolnjaka za tu funkciju, ali i bilo kojeg drugog kandidata ako bi nedostajao njegov glas - bio to SDP, Most ili HDZ.
Govoreći o odnosima sa čelnikom Mosta, Božom Petrovim, ustvrdio je kako je Petrov 'ujutro jedna osoba, a popodne, nakon što u, međuvremenu, nestane na 2 do 3 sata, je sasvim drugi čovjek", dodavši da ga to navodi na razmišljanje da se potezi Mosta vuku izvana. Sebe u toj priči Petrina ne vidi i zato je izašao iz Mosta koji je, po njegovu mišljenju, otišao predaleko "upravo zato jer nije otišao nikamo". Svaka opcija izlazi na izbore da bi osvojila što više mandata, i da ih pretoči u zakonodavne i izvršne funkcije, koje su im potrebne da bi proveli program, rekao je. Potpisao je ugovor po kojem se obavezao na postizbornu suradnju s Mostom, ali, upitao je Petrina, "kako ću s njima surađivati ako su mi uskratili pravo glasa". Ocijenio je da je Zoran Milanović kao premijer došao u sadašnu situaciju, jer nije bio onakav kakav je rekao da će biti na izborima 2011. U politici je puno lakše sačuvati vlast nego je osvojiti, jer se vlast, kako kaže, 'ne dobiva nego se gubi'. Po njegovu mišljenju Milanović je loše odigrao svoj manadat, iako smatra da ima veći kapacitet od Tomislava Karamarka.
Petrina je također ustvrdio da je bivši član SDSS i (šibensko kninski dožupan) Mirko Rašković traži mito u dva navrata i da ima dokaze. Tvrdi i da nadležna institucije nisu odradile svoj posao i da je bilo slučajeva prikrivanja kriminala.
