Pročelnica Službe za gospodarstvo, turizam, međunarodne i europske fondove Grada Splita Ela Žižić izvijestila je da projektna dokumentacija ima 1103 stranice različitih dokumenata, odluka, izvješća, a najveći i najvažniji segment se odnosi na nacrt Strategije razvoja Urbane aglomeracije Split, kao i prijedlog doprinosa ITU mehanizma provedbi Strategije.
U dokumentu je naveden prijedlog mjera Strategije putem unaprijed definiranih ITU specifičnih ciljeva koji se odnose se na čisti urbani prijevoz, razvoj integriranih turističkih programa baziranih na kulturnoj baštini, korištenje 'brownfield' lokacija, unaprjeđenje javnog sustava toplinarstva, razvoj sustava poduzetničke infrastrukture, unaprjeđenje kvalitete i relevantnosti ponude obrazovnih programa cjeloživotnog učenja, održivu integraciju nezaposlenih osoba, razvoj i podizanje kvalitete strukovnog obrazovanja, razvoj deinstitucionaliziranih usluga socijalne skrbi, kao i jačanje socijalne uključenosti.
Konkretni projekti i grant sheme Urbane aglomeracije Split, koji će se financirati putem ITU mehanizma, bit će definirani do kraja ove godine, tvdi Žižić. Dogradonačelnik i predsjednik Partnerskog vijeća, te član Koordinacijskog vijeća za Urbanu aglomeraciju Split Goran Kovačević je istaknuo da Split svoj razvoj mora sagledavati zajedno s gradovima i općinama u okruženju, te da su susjedne jedinice lokalne samouprave prepoznale da je Split taj koji mora biti nositelj razvoja.
"To je prvi zajednički strateški dokument i jedinstvena prilika za dobivanje 62 milijuna eura iz EU fondova kojima ćemo financirati vitalne projekte za područje aglomeracije", kazao je Kovačević. ITU je novi mehanizam uveden u financijskom razdoblju 2014. – 2020. i ima svrhu jačanja uloge najvećih gradova kao pokretača gospodarskog razvoja. Urbanim aglomeracijama i područjima u Hrvatskoj na raspolaganju je 345 milijuna eura bespovratnih sredstava Europske unije za provedbu specifičnih ciljeva ITU mehanizma za 2014.-2020.
Zakonom o regionalnom razvoju RH definirane su četiri urbane aglomeracije i to Zagreb, Split, Rijeka, te Osijek, kao i tri veća urbana područja: Zadar, Pula i Slavonski Brod. Grad Split, kao grad nositelj Urbane aglomeracije Split, zajedno s ostalih 12 gradova i općina koji ulaze u obuhvat Urbane aglomeracije Split, gradovima Kaštelima, Omišom, Sinjem, Solinom, Trogirom te općinama Dicmom, Dugim Ratom, Dugopoljem, Klisom, Lećevicom, Mućem te Podstranom započeo je aktivnosti na formiranju obuhvata Aglomeracije, osnivanju radnih tijela za izradu i provedbu Strategije – Koordinacijskog vijeća, Partnerskog vijeća, tematskih radnih skupina, kao i fokus grupa još u srpnju 2015.
U kolovozu 2015.g. je potpisan sporazum o izradi Strategije razvoja Urbane aglomeracije Split između Grada Splita, kao nositelja izrade, te Sveučilišta u Splitu, kao izrađivača Strategije. U tom razdoblju je održano više do 30 različitih sastanaka, a sve s ciljem što kvalitetnije i sveobuhvatnije izrade Strategije razvoja Urbane aglomeracije Split do 2020. što je rezultiralo i velikim brojem projektnih prijedloga.
