Posljednji podaci Hrvatske narodne banke (HNB), pokazuju da je udio djelomično nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita u ukupnima u prethodna tri kvartala padao za 0,3, odnosno 0,4 i 0,5-postotnih bodova, da bi drugo tromjesečje ove godine donijelo znatno snažnije smanjenje - od 1,1-postotni bod. Time se udio neprihodujućih plasmana u ukupnim kreditnim plasmanima spustio na 15 posto.
Kod privatnog sektora to smanjenje je i izraženije; iznosi 1,6-postotnih bodova, na 19,3 posto.Iz PBZ-a pritom ističu da se, kao i ranije, prvenstveno radi o pojačanoj aktivnosti prodaje i otpisa plasmana, posebice u korporativnom sektoru, uslijed čega je udio u kreditima nefinancijskim društvima pao za 2,5-postotnih bodova na 30 posto, a u kreditima stanovništvu za 0,8-postotnih bodova, na 11,2 posto.
Promatraju li se krediti stanovništvu prema namjeni, kod stambenih se kredita bilježe kvartalni pad udjela 'loših' plasmana za 1-postotni bod, na 8,8 posto, kod kartičnih za 0,5-postotnih bodova na 6,3 posto, a gotovinskih kredita za 0,4-postotna boda na 11,7 posto, dok je pad kod prekoračenja i kredita za ostale namjene iznosio po 0,2-postotna boda, na 3,5 i 8,4 posto.
Podjela stambenih kredita po valutama pokazuje, pak, da je udio problematičnih kredita snažno pao kod kredita plasiranih u kunama, za 2,2-postotna boda na 5,9 posto, uslijed, kako kažu iz PBZ-a, strelovitog rasta portfelja stambenih kredita u kunama uzrokovanog refinanciranjem drugih kredita, posebice onih vezanih uz 'švicarce'. Ponajviše je to vidljivo upravo kod podataka o tim kreditima - udio 'loših' kredita u stambenim kreditima vezanima uz švicarski franak dosegnuo je visokih 63,4 posto, kako su se po završetku konverzije u portfelju zadržali većinom problematični plasmani, navode analitičari PBZ-a.
Blagi pad, od 0,2-postotna boda, na 6,7 posto, u drugom se tromjesečju bilježi i kod udjela loših u ukupnim stambenim kreditima vezanima uz euro. Iz PBZ-a naglašavaju i da je, uz smanjenje udjela loših kredita u bilancama banaka, sustav dodatno osnažen i njihovom povećanom pokrivenosti rezervacijama. Ukupna se pokrivenost neprihodujućih kredita ispravcima vrijednosti, naime, nastavila kretati uzlazno, dosegnuvši 59,7 posto krajem drugog kvartala, što je za 1,3-postotna boda više u odnosu na prvo tromjesečje.
Pritom je pokrivenost kredita nefinancijskim društvima krajem lipnja iznosila 58,2 posto, što je rast od 1,4-postotna boda na kvartalnoj razini, a u slučaju kredita stanovništvu omjer je dosegnuo 62,7 posto, odnosno porastao je za 1,2-postotna boda.
