Konferencija „Žrtve kaznenih djela – unapređenje sustava zaštite kroz individualiziranu procjenu potreba“ održava se u okviru projekta „Ciljana i rana procjena potreba i podrška žrtvama kaznenih djela“ koji Hrvatski pravni centar provodi u suradnji s Ministarstvom pravosuđa i vladinim Uredom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.
Tim projektom, financiranim europskim sredstvima želi se detaljno obraditi sustav implementacija europskog prava direktive o pravima žrtava i nacionalnog zakonodavstva kako bi se vidjelo što treba mijenjati ili je samo pitanje u provođenju, rekla je Agata Račan iz Hrvatskog pravnog centra.Drugi dio odnosi se na opsežno istraživanje koje bi trebalo dati odgovore na niz pitanja.
Civilno društvo, kazala je Račan, postaje ravnopravno svim institucijama koje rade u tom sustavu kaznenog postupka, kaznenog prava i zaštite žrtava. Smatra da je bez civilnog društva taj koncept nezamisliv.Pomoćnica ministra za kazneno pravo i probaciju Vedrana Šimundža Nikolić kazala je da Zakon o kaznenom postupku već sada sadrži niz odredaba kojima se žrtvama pruža visok stupanj zaštite njihovih prava, ali da transponiranje pojedinih odredaba iz direktive ipak zahtjeva intervencije u odredbe Zakona o kaznenom postupku.
Iako su Ministarstvo pravosuđa i radna skupina stručnjaka kaznenog prava izradili nacrt prijedloga izmjena Zakona o kazenom postupku koji je prošao svu potrebnu proceduru zbog političkih neprilika ili prilika (do 15. srpnja) nije upućen u Sabor, kazala je Šimundža Nikolić.
Isto se po njezinim riječima dogodilo i sa zakonom o zaštiti od nasilja u obitelji koji također nije izglasan. Hrvatska, kazala je Šimundža Nikolić, stoga kasni s implementacijom direktive.„Nije se imalo mudrosti i senzibiliteta što se mora donijeti. Ova dva zakona, posebno Zakon o kaznenom postupku se mogao izglasati u Saboru do 15. srpnja, ali to se nije dogodilo“, rekla je.
Kristijan Kevešević iz Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina rekao je da su analizirajući podatke o ženama žrtvama nasilja utvrdili da je prema pokazateljima MUP-a u 2015. evidentirano preko 42.000 fizičkih osoba oštećenih kaznenim djelima. Ta brojka je 2014. iznosila više od 39 tisuća, a godinu ranije više od 45 tisuća osoba oštećenih kaznenim djelima.„Svaka od tih žrtava posebna je individua i zahtjeva pojedinačan pristup“, kazao je Kevešević. Ti podaci, dodao je, upućuju na potrebu analize pravnog okvira kako bi se utvrdile slabosti u sustavu kad je u pitanju položaj žrtava, a istraživanje postojećeg okvira te izrada preporuka za unaprijeđenje sustava prva su faza tog postupka.Konferencija je okupila predstavnike civilnih udruga, sudova, resornih ministarstava i ustanova.
