U Hrvatskoj je u zadnje dvije godine došlo do prekretnice i danas nitko ne može računati da će dovijeka biti zaštićen te da ono čime se bavi neće biti predmetom javnog propitivanja, rekao je predsjednik Republike Ivo Josipović dodavši kako je to velik demokratski iskorak. Rezultati ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da je poraslo povjerenje građana u mogućnost borbe protiv korupcije, kazao je pojasnivši kako je broj onih građana koji misle da danas nije moguće boriti se protiv korupcije smanjen s nekadašnjih 17 do 20 posto na pet posto.
Mediji su moć i jedan od najvažnijih čimbenika što je Hrvatska dobro krenula u borbu protiv korupcije, rekao je Josipović. Osvrćući se na broj pokrenutih predmeta vezanih za korupciju kazao je kako je tijekom posljednje dvije godine broj "koruptivnih predmeta" porastao, a u 93 posto tih predmeta presuda je bila osuđujuća što je, po njegovoj ocjeni, zasigurno bilo omogućeno promjenama Zakona o kaznenom postupku.
Govoreći o Zakonu o sprječavanju sukoba interesa Josipović je rekao kako je usvojeno načelo da nadzor vode nestranačke osobe ali i da način na koji su izabrane izaziva nepovjerenje u njih. Josipović se osvrnuo i na "torbarenje" u medijima, rekavši kako "torbarenje truje medije, ali i dušu ovom društvu". Legitimno je biti lijeva, desna ili centristička novina ali nije legitimno biti korumpiran, poručio je predsjednik Josipović. Bez obzira je li netko, kako je rekao, provladina ili protuvladina novina, ne smije biti kompromisa oko točnih činjenica.
Osvrnuo se i na, kako ga je nazvao, "paraistraživačko novinarstvo" u kojem su u tekstovima novinara podaci koji dolaze iz pojedinih državnih struktura, a upozorio je i kako se nerijetko "u izmijenjenom obliku iznose podaci koji opstruiraju istrage". U javnosti postoji teza kako mediji nisu drugačiji od ostatka društva te da korupcija postoji i u medijima, rekao je Josipović. Po njegovom mišljenju postoji konflikt interesa medija kao poslovnog subjekta i medija kao sredstva informiranja. U tom smislu, rekao je, radi se o "određenoj cenzuri novinarstva zbog financijskog interesa medija". O tome mu, kako je rekao, često govore i sami novinari.
Osvrnuo se i na, kako je rekao, najutjecajniji hrvatski medij HRT, rekavši kako tu postoji puno prijepora. Po njegovom mišljenju, u dosadašnjem zakonodavstvu nije nađen pravi model kako upravljati javnim medijima. Borba protiv korupcije je ključni strateški cilj vlade a rezultati su vidljivi, kazala je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Tatjana Vučetić dodavši kako su svi njihovi napori "pod budnim okom medija". Ciljevi konferencije su, kako je među ostalim kazao tajnik Ministarstva pravosuđa Tihomir Kralj, uočavanje, prenošenje i razmjena iskustava pojedinih medija, analiza istraživačkog novinarstva kao poluge u borbi protiv korupcije, antikorupcijska edukacija novinara, ali i sagledavanje zakonodavnog aspekta borbe protiv korupcije.
Skup organiziraju Ministarstvo pravosuđa i Delegacija EU u Hrvatskoj u sklopu projekta "Jačanje međuagencijske suradnje u borbi protiv korupcije", a Šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren rekao je kako je od 2002. EU za aktivnosti vezane za poglavlje 23 izdvojio 33 milijuna eura, od čega je 22 milijuna već potrošeno.
