Nakon maratonskog izvanrednog sastanka na vrhu, koji je započeo u petak navečer, dogovorili su se da se stvarni zajmodavni kapaciteti Europskog fond za financijsku stabilnost (EFSF) povećaju na 440 milijardi eura. Taj fond na papiru je imao 440 milijardi eura, ali je mogao posuditi samo 250 milijardi eura.
Također je dogovoreno da će Europski stabilizacijski mehanizam (ESM), koji će od sredine 2013. godine zamijeniti EFSF raspolagati s 500 milijardi eura. Također je dogovoreno, što se smatra najdalekosežnijom mjerom, da taj fond može na tržištu kupovati obveznice zemalja članica u financijskim poteškoćama, pod uvjetom da ta zemlja donese program ozdravljenja svojih financija i da ga striktno provodi. Tome se do sada protivila Njemačka. Čelnici euro zone također su se dogovorili da se Grčkoj smanje kamate na zajmove koje je dobila iz europskog fonda s prosječnih 5,2 posto na 4,2 posto te produlji razdoblje otplate s tri na sedam i pol godina.
S druge strane, nije prihvaćen sličan zahtjev Irske, jer ta zemlja odbija povećati poreze na dobit poduzeća. Dogovor o mjerama za obranu eura postignut je nakon što je ranije načelno usuglašen pakt za euro, koji treba spriječiti izbijanje dužničkih kriza u euro zoni. Taj pakt predviđa jačanje konkuretnosti europskog gospodarstva, povećanje zaposlenost, održive javne financije i veću usklađenost poreznih politika zemalja članica. Riječ je o načelnom dogovoru i potrebno je još dogovoriti sve pojedinosti što bi trebalo biti gotovo do sljedećeg redovitog summita EU-a, 24. i 25. ožujka.
