Ukoliko osoba ili obitelj posjeduju automobil, njegova vrijednost ne smije biti viša od 23.282 kuna (sedam osnovica), a uvjet za dobivanje socijalne pomoći bit će i provjera je li potencijalni korisnik u prethodnih pet godina prodao, darovao ili se odrekao prava na nasljeđivanje nekretnine, neke su od odredbi prijedloga novog zakona o socijalnoj skrbi koji je objavilo Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi na svojim internetskim stranicama.
Radno sposobne osobe, da bi mogle primati socijalnu pomoć, morat će biti prijavljene na zavodu za zapošljavanje i obvezne prihvatiti svako zaposlenje koje im se ponudi, a naknadu će moći primati najduže godinu dana. Osoba koja prihvati ponuđeni posao i zasnuje radni odnos primat će nešto smanjeni iznos pomoć još tri mjeseca.
Prijedlogom zakona predviđeno je, među ostalim, i da se povremeno, a najmanje svaka tri mjeseca, provjerava imali li osoba i dalje sve potrebne uvjete za primanje naknade ili je došlo do promjene u njegovom imovnom stanju. O svakoj promjeni korisnik će biti dužan sam izvijestiti nadležni zavod, a u slučaju da to ne učini predviđene su kazne.
Naknada bi, kako se predlaže, trebala biti oduzeta osobama koje završe u zatvoru ili borave u inozemstvu dulje od 15 dana tijekom mjeseca, dok će iznos biti prepolovljen ako je korisnik duže od dva mjeseca neprekidno na bolničkom liječenju.
Zakon predviđa i da će korisnik socijalne pomoći morati sudjelovati u društveno korisnim aktivnostima koje propiše ministar, dok će sa zavodom za socijalnu skrb, koji će biti osnovan, sklopiti sporazum o aktivnom rješavanju svoje socijalne situacije.
Prema podacima Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi, u 2009. godini neko od socijalnih prava (pomoć i njega u kući, smještaj djece, pomoć za uzdržavanje, udomiteljstvo itd.) koristilo je oko 265 tisuća osoba a na takvu su pomoć utrošene 2,5 milijarde kuna. U sustavu socijalne skrbi zaposleno je ukupno 8.000 osoba.
Podaci pokazuju i da država za podmirenje socijalnih prava, prema svim zakonima koji reguliraju to područje, godišnje izdvoji 8,8 milijardi kuna što čini 2,64 posto BDP-a, a skrb prima 345 tisuća korisnika.
Novi Zakon o socijalnoj skrbi predviđa, među ostalim, i osnivanje Zavoda za socijalnu skrbi u 21 županiji i Gradu Zagrebu, koji će predlagati mrežu ustanova, licencirati, educirati i nadzirati udomiteljske obitelji, provoditi nadzor te edukaciju stručnjaka.