Reagirajući na Gredeljeve tvrdnje da je tim imenovanjem napravio pogrešku Josipović je bivšeg predsjednika sudačke udruge i bivšeg predsjednika bjelovarskog Županijskog suda, danas odvjetnika, nazvao štetočinom i jednim od onih koji su najviše utjecali na slom pravosuđa.
Mato Arlović, ustavni sudac koji je potpisao odluku, objasnio je da se predsjednički imunitet ne može skidati zbog javnih istupa, jer bi u protivnom više vremena provodio na sudu nego u svakodnevnim obvezama. Iako je podržao odluku, njegov kolega Davor Krapac bio je nezadovoljan obrazloženjem pa je najavio izdvojeno mišljenje, ističući da za odbijenje Gredeljeva zahtjeva ima niz drugih razloga.
Među ostalim, ističe da Josipovićeva izjava ne dolazi od privatne osobe nego od predsjednika te da i Gredelj koji je istupao kao predsjednik sudačke udruge mora biti spreman na javnu kritiku.
Ustavni je sud odbio i zahtjev da se ukine Zakon o potvrđivanju Sjevernoatlantskog ugovora kojim je Hrvatska pristupila NATO-u. Udruga "Hrvatska straža" i Martin Ljudevit Čičak iz Zagreba tvrdili su da taj Zakon nije donesen potrebnom dvotrećinskom većinom, da je bilo potrebno provođenje referenduma te da nije u skladu s Ustavom.
Ustavni je sud sve navode odbacio, ističući da je Sabor zakon izglasao s dovoljnim brojem glasova, da nije trebao biti proveden referendum te ustvrdio da nije nadležan za ocjenu ustavnosti međunarodnih ugovora.
Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec kazala je i da se Sabor oglušio na inicijativu da Ustavni sud provodi prethodnu kontrolu međunarodnih ugovora prije njihove ratifikacije.
"Sabor se na to nije odazvao te Ustavni sud nije nadležan za prethodnu, a ni naknadnu kontrolu međunarodnih ugovora", kazala je Omejec.
