Iako je iz njihova mišljenja vidljivo da se zadnje izmjene ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina i zakona o izboru zastupnika za Hrvatski sabor ne slažu s Ustavom, Omejec je rekla da oni ne iznose iste razloge i da nisu jedinstveni u stajalištima. Ustavni suci razmotrit će stajališta u raspravi.
Nažalost, već je sad vidljivo da sud treba zatražiti novo mišljenje stručnjaka, a ocjeni li potrebnim, obratiti se i Venecijanskoj komisiji, kazala je Omejec, dodavši da bi sud, po gruboj procjeni, odluke mogao donijeti do početka ljetne stanke, odnosno u srpnju. Ocjenu ustavnosti zatražilo je više predlagača - GONG, Hrvatski Helsinški odbor za ljudska prava, Srpski demokratski forum i Socijalistička radnička partija.
U GONG-u smatraju da se izmjenama ustavnog zakona nacionalne manjine stavljaju u neravnopravan položaj jer manjine koje u stanovništvu sudjeluju s manje od 1,5 posto imaju dopunsko biračko pravo, a manjine koje sudjeluju s više od 1,5 posto nemaju to pravo.
Zaključuju da pripadnicima tih dviju skupina nacionalnih manjine glas neće vrijediti jednako te podsjećaju da ustav jamči ravnopravnost svih nacionalnih manjina. Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić ustvrdio je da su izmjene donošene iza zatvorenih vrata i bez javne rasprave.
HHO je, pak, zatražio ocjenu ustavnosti zakona o izborima zastupnika koji se odnosi na dio koji daje posebna prava srpskoj nacionalnoj manjini u Hrvatskoj. Odbor smatra da bi izdvajanje srpske nacionalne manjine iz korpusa ostalih nacionalnih manjina bio opasan presedan te da je zakon u suprotnosti s ustavom zajamčenom jednakošću svih građana kao pojedinaca, ali i nacionalnih manjina.
Predsjednik HHO-a Ivan Zvonimir Čičak ustvrdio je danas da je "sporno zakonsko rješenje rezultat ucjenivačke politike Pupovčeva (Milorad) SDSS-a, što je iskorišten kao pritisak na HDZ-ovu većinu, koja želi ostati na vlasti do kraja mandata". Doneseni izborni zakon nastao je po uzoru i po političkom modelu Mussolinijeva fašističkog izbornog zakona, rekao je Čičak.
Srpski demokratski forum smatra da se izmjenama tog zakona pogodovalo Samostalnoj demokratskoj srpskoj stranci (SDSS), članu vladajuće koalicije, jer joj se de facto jamče najmanje tri zastupnika na štetu ostalih srpskih stranaka.
Ustavnom sudu su se obratili i zato što smatraju da je SDSS pristao na to da Srbi nemaju dvostruko pravo glasa, a sve ostale manjine imaju te zbog odredbe kojom je Srpsko narodno vijeće (SNV) jedina krovna organizacija Srba u Hrvatskoj unesena u ustav, umjesto da se na izborima ili odlukom srpske zajednice odredi tko će im biti krovna udruga, kao što je slučaj s ostalim nacionalnim manjinama.
Predsjednik saborskog odbora za ustav, poslovnik i politički sustav Vladimir Šeks rekao je da je Sabor donio izmjene s potrebnom dvotrećinskom većinom i da odbor nije mjerodavan tumačiti stajališta predlagatelja.
Predstavnik Kluba zastupnika nacionalnih manjina i potpredsjednik SDSS-a Milorad Pupovac rekao je da su novim rješenjima uklonjene neusklađenosti dosadašnje prakse izbora manjinskih zastupnika kao i narušavanje privatnosti birača koji su trebali odrediti svoju nacionalnu pripadnost.
Potpredsjednik vlade Slobodan Uzelac ustvrdio je da su biračka prava nacionalnih manjina u proteklih 20 godina prošle razne mijene, a da su posljednje najusklađenije s ustavom.
