c S
Dnevne novosti

Sabor: potpora smanjenju participacija

14.04.2011 07:26 ZAGREB, 13. travnja 2011.Hina,  Izmjene Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju te predloženo smanjenje participacije s 15 na 10 kuna u primarnoj zaštiti i kod izdavanja lijekova na recept, podržali su danas saborski klubovi, s tim da je oporba upozorila na niz manjkavosti javnog zdravstvenog sustava kao i nedostatak vizije njegova razvoja.
Po predloženim zakonskim izmjenama, osiguranici bi ubuduće, umjesto 15 kuna, plaćali 10 kuna za preglede, recepte i uputnice kod svog liječnika u primarnoj zaštiti, ako tog troška nisu oslobođeni zbog plaćanja dopunskog osiguranja ili po nekoj drugoj zakonskoj osnovi. Zdravstveni zakoni u zadnjih godinu dana doživjeli velik broj izmjena, a "zdravstveni sustav lošiji nam je nego ikad", ustvrdio je Dragutin Lesar (Hrvatski laburisti), koji je istaknuo da se na običan ultrazvuk čeka po devet mjeseci, kao i da nam nedostaju specijalisti poput ginekologa i pedijatara.

Njegove ocjene Andrija Hebrang (HDZ) nazvao je običnim politikantstvom, jer je, kaže, opće poznato da se zakoni mjenjaju radi usklađivanja s EU zakonodavstvom, a hrvatsko je zdravstvo izašlo iz duboke svjetske i europske ekonomske krize potpuno neoštećeno. "Ako se usporedimo sa zemljama sličnog materijalnog stanja, onda apsolutno imamo najsolidarniji zdravstveni sustav", rekao je Hebrang, istaknuvši da "svaki građanin u slučaju akutne bolesti ima trenutno dostupnu svaku uslugu u zdravstvu, te da su liste čekanja skraćene za kronične bolesti".

Rajko Ostojić (SDP) upozorio je pak na nedostatak vizije razvoja cijelog zdravstvenog sustava, u kojemu Hrvatskoj "danas stoje uređaji u javnim bolnicama, da bi posao išao privatnim klinikama". Upitao je i kakvi su kriteriji u opremanju bolnica, budući da neke od velikih bolnica, poput varaždinske, čakovečke i koprivničke, nemaju magnetsku rezonancu, a ima je npr. "grad od 12 tisuća 897 stanovnika".

Novcem utrošenim za taj magnet, kaže, mogla su se financirati rodilišta u Sinju, Makarskoj, Imotskom, gradovima koji imaju više stanovnika, a u kojima su rodilišta zatvorena. "Ministar zdravstva nema niti viziju razvoja zdravstva, niti viziju razvoja opreme", poručio je. Odgovorio mu je državni tajnik u Ministarstvu zdravstva Dražen Jurković, upitavši "zašto magnet u Gospiću predstavlja toliki problem".

Podsjetio je da gospićka bolnica pokriva najveću površinu u Hrvatskoj, ali i da je "u posljednje tri godine, otkada je Darko Milinović na čelu ministarstva, uloženo 8 milijardi kuna više nego do tada". Tatjana Šimac Bonačić (SDP) je ocijenila da je zdravstveni sustav u Hrvatskoj postao mjesto nejednakosti građana, a zakoni koji se donose samo dodatno tomu pridonose.

"Opterećenja se samo prenose sa zdravih na bolesne i s bogatih na siromašne", smatra SDP-ova zastupnica. Potporu predloženim zakonskim rješenjima dao je i Silvano Hrelja (HNS/HSU), istaknuvši žaljenje što se odustalo od modela da osiguranici izabiru članove skupštine HZZO-a, jer bi se na taj način, smatra, smanjile kontroverze i afere u zdravstvenom sustavu.

Zastupnici su podržali i prijedlog zakona o potvrđivanju Statuta Međunarodne agencije za obnovljivu energiju (IRENA) no iz oporbe su upozorili kako nije dovoljno nešto prihvatiti "na papiru" već dati i više podrške projektima tzv. male energetike domaćim tvrtkama. Osim toga, još nemamo ni Zakon o obnovljivim izvorima energije, a dosad nismo implementirali niti 3. europski energetski paket što nam je, rečeno je, bila i obveza.