Govoreći o završnoj fazi pristupnih pregovora Hrvatske s Bruxellesom, Harold je kazao kako "svi možemo biti optimisti da će taj dugi i iscrpljujući proces uskoro biti zaključen", što je nedavno u Zagrebu potvrdio i predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso. "Ako Barroso ne zna, tko zna?", dodao je Harrold.
Ne postoji određeni datum, ne mora sve biti gotovo do 30. lipnja ili 31. srpnja. Ali, Hrvatska je sve bliže i načinila je sjajan napredak u pregovorima. Prošla je najiscrpljujući proces za svoje članstvo, više od bilo koje druge zemlje, kazao je Harrold na marginama briefinga o regiji Istočne europe i središnje Azije (ECA), proljetnog zasjedanja Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) i Svjetske banke u Washingtonu.
Na skupu međunarodnih financijskih institucija sudjeluje i izaslanstvo RH, koje vode ministrica financija Martina Dalić i guverner HNB-a Željko Rohatinski. Sve zemlje regije ECA očekuju gospodarski rast u 2011. godini, koji bi u prosjeku trebao iznositi 4.5 posto, no visoke cijene energije i hrane istodobno mogu povećati stopu siromaštva u nekima od 29 zemalja regije, rečeno je na briefingu.
"Rastuće cijene hrane i energije mogu gurnuti u siromaštvo dodatnih 5.3 milijuna diljem Istočne Europe i središnje Azije", rekao je Theodore Ahlers, direktor za stretegiju i operacije ureda Svjetske banke za regiju ECA. "U većini zemalja regije rast se vratio u 2010., nakon oštroga pada 2008. i 2009. Međutim godišnji regionalni rast od 4.5 posto bio je puno niži nego u drugim regijama u 2010., a prognoze za razdoblje 2011–2013. naznačuju tek samo malo bolju izvedbu", dodao je Ahlers.
Hrvatska je jedna od posljednjih zemalja koja je ušla u ekonomsku krizu, te je tako među posljednjima i kada je u pitanju oporavak od svjetske krize, ocijenio je Harrold. "Vidimo početak oporavka i predviđam pozitivan gospodarski rast u Hrvatskoj ove godine od umjerenih 1,5 posto. Vjerujemo da je najgore prošlo, riječ je o krhkom oporavku koji je definitivno otpočeo", kazao je Harold.
Hrvatsko gospodarstvo, po njegovim je riječima, ovisno o drugim europskim gospodarstvima, posebno onima na sjeveru, koja kupuju hrvatsku robu i osiguravaju glavninu turista, i zato je Hrvatskoj potreban napredak u njezinu okruženju kako bi se i sama oporavila. "Najveći ekonomski problemi za Hrvatsku su veliki proračunski deficit od preko 4 posto BDP-a i veliki državni dug... pa je veliki izazov za ekonomsko upravljanje zemljom, dok se učvršćuje oporavak, kako smanjiti deficit bez da se uspori gospodarstvo", kazao je Harold.
Naglasio je kako se radi o "teškom balansiranju" i velikom makoroekonomskom izazovu s kojim su suočene i druge europske zemlje, a u Hrvatskoj se to radi zajedno s nastavkom dubokih strukturalnih reformi koje će postaviti temelje za uspješno članstvo u Europskoj uniji.
Hrvatsko izaslanstvo će u subotu imati niz sastanaka u Svjetskoj banci, gdje će se ministrica Dalić susresti s potpredsjednikom Svjetske banke za Europu i srednju Aziju Philippe Le Houerouom, direktorom za Hrvatsku Peterom Harroldom te s izvršnim direktorom Rudolfom Jan Treffersom.
Najavljene teme sastanaka s predstavnicima Svjetske banke uključivat će stanje na postojećim projektima te daljnje aktivnosti na pripremi i odobravanju novih projekata, posebno financijsku podršku koju Banka pruža Programu gospodarskog oporavka Republike Hrvatske.
