Na pitanje o kojim se konkretnim rezultatima radi, kazao je da su učvršćeni bilateralni odnosi, da se razgovaralo o zanimljivim stvarima za obje zemlje te da je posjet bio "koristan sa stajališta hrvatskog pristupa Europskoj uniji", koji Hrvatska rješava s Europom, ali "američka pomoć uvijek dobro dođe".
Na upit može li se očekivati da SAD pridobije neke europske saveznike za veću potporu zaključenju pristupnih pregovora s Hrvatskom, odgovorio je kako to "treba prepustiti tihoj diplomaciji". "Naš ulazak u EU u prvom redu ovisi o tome kako ćemo se predstaviti našim europskim partnerima, ali naravno da nam je bitna potpora koju nam može pružiti SAD", dodao je.
Odgovarajući na novinarska pitanja, ocijenio je da je "Hrvatska uspješna priča" gledajući globalno, jer je u svojih 20 godina uspjela provesti brojne reforme, priključila se NATO-u i pred ulaskom je u EU. Otklonio je sugestiju da je Hrvatska "američki igrač u regiji", istaknuvši da "Hrvatska vodi samostalnu politiku" i da unatoč važnu partnerstvu s velikim zemljama poput SAD-a, "mora držati vlastit kurs".
Komentirajući posjet haaškog tužitelja Sergea Brammertza Hrvatskoj, kazao je kako ne smatra da bi trebalo biti problema jer je "Hrvatska ispunila sve što je bilo u njezinoj moći". Istaknuo je da se Hrvatska suočila s haaškom presudom generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, koju javnost ne odobrava, na dostojanstven način, uz poštivanje međunarodnog pravosuđa i svojih međunarodnopravnih obveza.
Kazao je kako je na sastanku sa zamjenicom američkog veleposlanika za ratne zločine Diane Orentlicher "zajednički konstatirano kako Hrvatska u potpunosti surađuje s Haaškim sudom (ICTY)", a to bi stajalište, drži, trebao podijeliti i Brammertz. Josipović je rekao da se u Hrvatsku vraća zadovoljan te da je ionako odlične hrvatsko-američke odnose uvijek moguće još unaprjeđivati.
