Iako je 2009. sutkinja županijskih sudova bilo za deset posto više nego sudaca, dužnost predsjednika županijskog suda obnašalo je čak 85 posto muškaraca. Žene su iste godine bile brojnije među predsjednicima trgovačkih sudova (53 posto), općinskih (60 posto) i prekršajnih (62 posto).
U statistici nije navedeno koliko je 2009. bilo sudaca i sutkinja među ukupno 1866 zaposlenih u sudačkoj profesiji. No, da su žene tada bile brojnije, može se zaključiti jer ih je u postotcima bilo više od muškaraca na županijskim, trgovačkim, općinskim i prekršajnim sudovima na kojima je radila većina svih sudačkih dužnosnika i dužnosnica, 1812.
Od tog broja gotovo polovica sudaca i sutkinja, 852, bilo je zaposleno u općinskim sudovima, 422 u prekršajnim, 398 u županijskim i 140 u trgovačkim sudovima. Udio vrhovnih sutkinja u 2009. bio je 48,8 posto, a 1961. nije bilo nijedne žene. No udio žena na toj najvišoj sudskoj instanciji pao je u 2009. za 3,8 posto u odnosu prema 2008., kad ih je bilo 52,6 posto.
Ni u Ustavnom sudu 1961. nije bilo nijedne sutkinje, a njihov udio postupno je porastao na 38,5 posto u 2009. U toj je godini, međutim, i na Ustavnom sudu smanjen broj sutkinja u odnosu prema 2008. za 7,7 posto. Prijašnjih godina među sucima bilo je više muškaraca, koji su do 1990. i u nekim slučajevima do 2000. bili zastupljeniji od žena u svim sudovima, s tim da je u županijskim sudovima udio žena prerastao udio muškaraca nakon 2005.
U državnom odvjetništvu, pravosudnom tijelu koje po službenoj dužnosti progoni počinitelje kaznenih djela i štiti državne interese, spolna raspodjela u 2009. išla je u korist žena, udio kojih je među 577 državnih odvjetnika i zamjenika 63 posto. Kad je riječ o stanju s druge strane zakona, muškarci prednjače u svim kategorijama.
Među ukupno 25.368 punoljetnih počinitelja kaznenih djela, osuđenih 2009., muškarci sudjeluju s 90 posto. Zanimljivo je da je 1961. među otprilike 30.000 osuđenih bila četvrtina žena.
