U zaključcima Predsjednštva EU-a o ministarskom dijalogu između ministara financija i zemalja članica EU-a i kandidatskih zemalja kaže se da je "ključni izazov za hrvatsku ekonomsku politiku osiguranje uvjeta za održivi rast uz istodobno očuvanje makroekonomske stabilnosti".
"To zahtijeva jačanje međunarodne konkurentnosti gospodarstva kroz unutarnje strukturalne reforme budući da je makroekonomska politika ograničena velikim vanjskih dugom i potrebom za fiskalnom konsolidacijom. Proces fiskalne konsolidacije zahtijeva značajne reforme izdataka s ciljem restrukturiranja sadašnjih troškova u pravcu održivog modela koji je usmjeren prema rastu. Zakašnjeli i krhki oporavak od recesije otkrio je, jasnije nego ranije, strukturalne slabosti hrvatskog gospodarstva, koje treba hitno rješavati. Stoga je naročito potrebno brzo i učinkovito provesti strukturalne reforme u područjima poput privatizacije i restrukturiranja korporativnog sektora, tržišta rada, poslovnog okruženja, socijalne sigurnosti, obrazovanja i javne uprave", kaže se u zaključcima.
Ministrica Dalić rekla je kako ovaj PEP predviđa da se sadašnji fiskalni deficit u Hrvatskoj do 2013. godine prepolovi. Ona je dodala da PEP također predviđa oporavak tržišta rada.
"Ono što danas vidimo jest da je broj nezaposlenih u ožujku počeo padati i da je taj trend nastavljen u travnju. Mislim da je najbitnije za naše građane to što se nalazimo u vremenu kada se zbivaju pozitivne promjene na tržištu rada", rekla je ministrica Dalić.
Ministrica je na novinarski upit iznijela procjene koliko bi javni dug mogao porasti nakon što preuzme dio jamstava danih hrvatskim brodogradilištima.
"Javni dug Republike Hrvatske trenutačno je 41,5 posto. Jamstva o kojima je riječ bit će predmetom rasprave i odlučivanja tijekom restrukturiranja i privatizacije brodogradilišta. Dio tih jamstava vjerojatno će tijekom procesa privatizacije biti preuzet u javni dug. U ovom trenutku nije moguće potpuno precizno reći koliko će od 11,3 milijardi kuna jamstava biti preuzeto u javni dug jer se radi o različitim vrstama jamstava. Prema našim projekcijama nakon završetka ovoga procesa, moguće je da javni dug dosegne razinu između 47 i 48 posto BDP-a", rekla je Dalić.
U zaključcima se potiču hrvatske vlasti i Hrvatska narodna banka da "nastave s naporima usmjerenim na smanjenje širokorasprostranjene uporabe stranih valuta u bankovnim depozitima i zajmovima", jer neslužbena eurizacija nosi sa sobom makrofinancijske rizike.
