Samo akademska zajednica može upravljati sveučilištima, a razvoj visokog školstva može se koordinirati osnivanjem instituta za visoko obrazovanje, što bi pomogla vlada, a proučavao bi sustav visokog obrazovanja, metode upravljanja, učenja i dr. Poručio je da su se sveučilišta spremna preustrojiti, ali da za to treba osigurati dovoljno novca.
Rektor zagrebačkog Sveučilišta Aleksa Bjeliš iznio je zaključke senata toga sveučilišta, po kojima ti zakonski prijedlozi nisu prikladni za daljnju proceduru, a prije donošenja novih zakona treba izraditi nacionalnu strategiju o razvoju visokog obrazovanja i znanstvene djelatnosti.
Bjeliš je prenio i mišljenje senata da neki dijelovi nacrta iz predloženog "paketa" mogu poslužiti kao polazišta za izradu strategije i budućeg zakonodavstva. Bjeliš je prenio ocjene da zakoni utemeljeni na tim nacrtima mogu smanjiti dostupnost visokog obrazovanja studentima lošijeg imovnog stanja i oslabiti visoko obrazovanje kao javno dobro uz pogodovanje privatnom kapitalu.
Državna tajnica Ivana Mrkonjić je kazala da se ti zakoni donose kako bi se uskladio hrvatski sustav visokog obrazovanja sa sustavom EU-a. Naš sustav je još daleko od postizanja ciljeva koje je sebi zadao EU te sadašnji zakonodavni sustav nije dovoljno dobar za nužnu institucionalnu i strukturnu prilagodbu, ustvrdila je Mrkonjić.
Rekla je da Bolonjski proces u Hrvatskoj nije ispunio jedan od najvažnijih ciljeva - nije omogućio zapošljavanje prvostupnika jer tržište rada nije odredilo svoje potrebe i programe. Bivši rektor riječkoga sveučilišta Daniel Rukavina ocijenio je da neke odredbe prijedloga zakona smanjuju autonomiju sveučilišta i uvode politiku u upravljanje pa bi, po njegovu mišljenju, izbor rektora na takav način bio golem korak natrag.
