30. svibnja 1990. na Trgu sv. Marka okupili su se zastupnici izabrani na prvim višestranačkim demokratskim izborima, pa se taj dan smatra rođendanom moderne hrvatske demokracije. Konstituiranjem modernog hrvatskog parlamenta, otpočelo je novo razdoblje za hrvatski narod i građane Hrvatske. Sabor tada postaje mjesto donošenja ključnih i presudnih odluka kojima se određivala budućnost Hrvatske - Božićnog ustava, Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti Hrvatska, te odluke o raskidu državno-pravnih veza s bivšom SFRJ.
Rad hrvatskog parlamenta danas je uglavnom usmjeren na dogradnju zakonodavnog sustava u cilju dosezanja demokratskih i gospodarskih standarda i vrijednosti razvijenih društava. Velik dio njegovih aktivnosti usmjeren je na donošenje zakona i propisa radi usklađivanja domaćeg i zakonodavstva EU, s kojom je Hrvatska 2005. započela pristupne pregovore, a danas je pred njihovim zaključenjem. Do 2001., 30. svibnja obilježavao se kao Dan državnosti, a promjenom Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima, proglašen je Danom Hrvatskog sabora i slavi se kao spomendan.
Predsjednik Hrvatskog sabora Luka Bebić je na svečanosti u povodu obilježavanja Dana Hrvatskog sabora prošlog tjedna svim zastupnicima poželio uspješan rad u narednom razdoblju, pa i u parlamentarnim izborima za novi, 7. saziv Sabora. Tim se povodom u kratkom govoru osvrnuo na povijest Hrvatskog sabora u proteklih 20-ak godina, ali i na aktivnosti Hrvatskog sabora u aktualnom 6. sazivu navodeći kako su one prvenstveno usmjerene na usklađivanje zakona sa zakonodavstvom EU te da je taj proces pri kraju. Ovaj saziv, kako je rekao, donosit će i dalje zakone i propise vezane za usklađivanje s EU, ali i one nužne za daljnji razvoj demokratskog sustava u područjima svih društvenih djelatnosti.
