Podsjećajući da je u Hrvatskoj do sada održan samo referendum, onaj o samostalnosti te da predstoji referendum na kojem će se građani izjasniti o pristupanju Europskoj uniji, Grdešić se, navodeći prednosti i nedostatke referenduma, zauzeo za taj oblik neposredne demokracije, ali u "ograničenim dozama".
Pretjerana upotreba referenduma slabi političke stranke, jer razbija vezu između biračkog tijela, simpatizera i političke stranke, kazao je Grdešić. Uz to, istaknuo je, referendum slabi i institucije predstavničke demokracije jer otvoreno i grubo suprotstavlja opcije o kojima je riječ, konfrontira građane na pobjednike i pobijeđene, dok je kompromis bit demokratskog poretka.
Predstavnička demokracije nije slijednica antičke skupštinske demokracije nego je novi tip demokracije, kazao je akademik Posavec dodavši kako moderna predstavnička demokracija predstavlja stalnu napetost između nosioca vlasti i demokratskih prava građana da sudjeluju u donošenju odluka od općeg značenja.
Smatra da je predstavnička demokracija bolji i efikasniji oblik organiziranja političke zajednice od neposredne demokracije podsjetivši kako su SAD, Engleska i Francuska imale ključnu ulogu u razvoju predstavničke demokracije.
Govoreći o studentskoj blokadi fakulteta i 'novoj ljevici' Kurelić je kazao da je 'nova ljevica' u Hrvatskoj iznikla iz studentskog pokreta za besplatno obrazovanje, koji se bori protiv komercijalizacije visokog obrazovanja (plaćanja školarina), a koji je u našoj zemlji funkcionirao kao blokada fakulteta (od kojih je najuspješnija bila blokada zagrebačkog Filozofskog fakulteta).
"Nova ljevica izrasta iz borbe za besplatno obrazovanje, ali cilj nije besplatno obrazovanje već je obrazovanje jedno od mogućih područja borbe za uspostavu pravednije zajednice koja ide onkraj kapitalističkog načina proizvodnje i liberalne demokracije kao forme vladavine", istaknuo je Kurelić.
Tonči Kursar analizirao je postojanje (nove) desnice u Hrvatskoj ocjenjujući da je na površinu izbila kriza institucionalne 'desnice', a što je otvorilo put različitim desnim strujanjima koja se uglavnom opredjeljuju za tzv. kulturalno djelovanje.
