Predviđeno je i spajanje ustanove Centra za ljudska prava s Uredom pučkog pravobranitelja te osnivanje Savjeta za ljudska prava pučkog pravobranitelja kao savjetodavnog tijela koje razmatra i predlaže strateške smjernice u području promicanja ljudskih prava. To bi tijelo, također, imalo zadaću osiguranja kontinuirane suradnje u području ljudskih prava između pučkog pravobranitelja, civilnog društva, akademske zajednice i medija, naglasila je državna tajnica u Ministarstvu pravosuđa Barica Novosel.
Dodala je kako se zakonom želi unaprijediti sustav zaštite temeljnih prava građana s obzirom na promjene Ustava iz 2010. kojima je pučki pravobranitelj izričito definiran kao samostalna i neovisna institucija. Predsjednica Vlade Jadranka Kosor naglasila je kako su netočne tvrdnje koje se iznose u javnosti da se postojećim zakonskim prijedlogom ukidaju specijalizirani pravobranitelji za djecu, žene i invalide.
"Ne ukidaju se, oni zadržavaju svoj identitet u, čini mi se, kvalitetnijoj, tješnjoj suradnji s pučkim pravobraniteljem", rekla je Kosor i dodala kako će se zajedničkim radom dobiti nova sinergija koja će stvoriti još bolji učinak, a posebno je pritom istaknula novinu - zamjenika pučkog pravobranitelja za zaštitu starijih osoba.
Vlada je u Sabor uputila i izmjene Zakona o kaznenom postupku kojima se, uz ostalo, okrivljeniku dopušta da ima uvid u spis od početka postupka. Premijerka je izvijestila da je Vlada iz proračunskih pričuva osigurala 400 tisuća kuna za smještaj 30-ero djece iz Japana, pogođenog u ožujku snažnim potresom te tsunamijem što je prouzročilo kvar i zračenje iz nuklearnog reaktora.
Riječ je djeci kojoj ćemo tijekom ljetnih mjeseci osigurati dane mira i odmora, rekla je Kosor. U prošloj godini je za provedbu Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji sveukupno utrošeno nešto više od 6,05 milijardi kuna, od toga najviše za prava iz mirovinskog osiguranja, nešto više od 5 milijardi kuna, kazao je ministar obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Tomislav Ivić podnoseći Izvješće o provedbi Zakona o pravima hrvatskih branitelja.
Premijerka Kosor pritom je naglasila da je postojalo "jedno vremensko razdoblje kad se ta zakonska obveza nije ispunjavala" i kad se, kako je rekla, nisu kupovali automobili za invalide Domovinskog rata. Ova se zakonska obveza u svoj punini počela ispunjavati od 2004. kad su pokrenuti projekti zapošljavanja i kada je na noge postavljen Fond hrvatskih branitelja u koji je Vlada unijela najvrjednije dionice (Ina, HT) a koji danas ima veliku imovinu, istaknula je.
Sve su to razlozi zbog kojih moramo prihvatiti inicijativu branitelja da Zakon o hrvatskim braniteljima postane ustavni zakon i da na taj način u godini kad obilježavamo 20. obljetnicu neovisnosti iskažemo pravu i stvarnu odanost, predanost i poštovanje hrvatskim braniteljima, njihovoj žrtvi i doprinosu za slobodnu Hrvatsku, naglasila je Kosor.
