Kao i do sada, prosvjetna inspekcija provodi inspekcijski nadzor u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, učeničkim domovima te drugim ustanovama i pravnim osobama koje obavljaju odgojno-obrazovnu djelatnost.
Jedna od novosti koja se uvodi odnosi se na to da prosvjetna inspekcija, osim provođenja inspekcijskog nadzora vezanog uz poštivanje primjene zakona i drugih propisa, sada uvodi i primjenu pravnih pravila kolektivnih ugovora kojima se zakonom ili drugim propisom daje pravo uređenja pitanja koja pripadaju područjima inspekcijskog nadzora (članak 3.).
Dodano je i sasvim novo poglavlje koje se odnosi na ustroj prosvjetne inspekcije. Određeno je da inspekcijski nadzor u prvom stupnju obavljaju prosvjetni inspektori i viši prosvjetni inspektori. Drugostupanjski nadzor sada obavljaju članovi povjerenstva kojeg imenuje Vlada RH iz reda osoba koje ispunjavaju uvjete za višeg prosvjetnog inspektora i ovlaštene su provoditi inspekcijski nadzor. Dosad ih je imenovala Uprava za normativne i upravno pravne poslove Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, što je predstavljalo problem jer se postupanje u prvom stupnju provodilo u istom javnopravnom tijelu koje je bilo nadležno i za prvostupanjsko postupanje.
Dopunjena je odredba koja se odnosi na obrazovanje prosvjetnog inspektora i višeg prosvjetnog inspektora. Uz dosadašnje uvjete koji se tiču obrazovanja, za inspektora mogu biti primljene i osobe koja su završile diplomski specijalistički stručni studij ili četverogodišnji dodiplomski stručni studij.
Smanjen je broj godina potreban za obavljanje poslova prosvjetnog inspektora i višeg prosvjetnog inspektora, tako da za prosvjetnog inspektora može biti imenovana osoba koja uz ostale uvjete ima najmanje 4 godine radnog iskustva stečenog na odgojno-obrazovnim i pravnim ili upravnim poslovima (do sada je bilo 5), dok poslove višeg prosvjetnog inspektora može obavljati osoba s najmanje 6 godina radnog iskustva (do sada se zahtijevalo najmanje 10 godina iskustva).
Skraćeno je vrijeme potrebno za polaganje državnog stručnog ispita. Kao i do sada, dopušteno je da poslove prosvjetnog inspektora mogu obavljati i osobe koje nemaju položen državni stručni ispit za prosvjetnog inspektora, s time da ga odsada moraju položiti u roku od 6 mjeseci od dana isteka probnog rada na tim poslovima (prije je bila određena jedna godina).
Novost je da se za nadzor u ustanovama koje obavljaju odgoj i obrazovanje na jeziku i pismu pripadnika nacionalnih manjina više ne traži da prosvjetni inspektori budu pripadnici te manjine već je dovoljan samo uvjet da vladaju jezikom i pismom nacionalne manjine.
Kod provedbe inspekcijskog nadzora inspektor sada može, uz ostalo, provjeriti ispunjava li ravnatelj, odnosno stručni voditelj svoje dužnosti i obveze, te provodi li se u osnovnoj, odnosno srednjoj školi ili učeničkom domu, promidžba i prodaja proizvoda koji nisu u skladu sa ciljevima odgoja i obrazovanja (članak 11.).
U slučajevima sumnje na zlostavljanje ili neprimjeren odnos prema učeniku, omogućava se ispitivanje učenika od strane prosvjetnog inspektora na način kojim se zaštićuje osobni integritet učenika i prava maloljetne osobe. Ovdje je nejasno, budući da se radi o djeci odnosno maloljetnim osobama, je li prilikom ispitivanja učenika potrebna prisutnost roditelja, skrbnika ili neke druge ovlaštene osobe.
Učenicima i roditeljima vjerojatno je najzanimljivija mogućnost poništenja ocjene ili svjedodžbe. Zakonski je precizno definirano kada će inspektor narediti poništenje ocjene, svjedodžbe ili druge javne isprave, odnosno narediti proglašenje neke odluke ili pojedinačnog akta ništavnim. Po novome, inspektor može narediti poništenje i ako zaključna ocjena utvrđena na ispitu pred povjerenstvom nije izvedena iz ocjena pojedinih dijelova ispita ili iz ocjena pojedinačnih odgovora (članak 21.).
Izricanje zabrane u slučajevima koji se odnose na radni odnos sada je jasnije utvrđeno. Naime, točno je određeno u kojim će slučajevima inspektor izreći zabranu nadziranoj ustanovi ako postupa protivno zakonu. Primjerice, izreći će se zabrana imenovanja ravnatelja ako je u postupku koji se provodi povrijeđen zakon ili drugi propis te ako je za imenovanje izabran kandidat koji ne ispunjava uvjete. Isto tako, izreći će se zabrana obavljanja poslova na temelju ugovora o djelu ako je za te poslove propisano zasnivanje radnog odnosa, ako se ti poslovi ne mogu obavljati na osnovi ugovora o djelu ili ako inspektor utvrdi da nadzirana ustanova izbjegava sklapanje ugovora o radu.
Možemo zaključiti kako bi se donošenjem i provedbom novog Zakona o prosvjetnoj inspekciji trebala poboljšati funkcionalnost sustava u cjelini i to putem kvalitetnijeg nadzora nad zakonitošću rada u odgojno–obrazovnoj djelatnosti. No, po mnogima, i dalje je ostalo nekoliko gorućih problema poput podnošenja anonimnih prijava zbog nepravilnosti u radu koje upravo zbog mogućnosti anonimnosti prijavitelja često dovode do njihove zlouporabe.
Pripremila: Marina Turković