Etičkim kodeksom (Narodne novine broj 49/06 i 134/08) uspostavljen je institucionalni okvir koji je omogućio prijavljivanje slučajeva korupcije, neprikladnog korištenja ovlasti i položaja državnih službenika te neprimjerenog, odnosno neetičkog ponašanja državnih službenika. Novim Kodeksom preciziran je i djelokrug rada povjerenika za etiku te djelokrug rada i ustroj Etičkog povjerenstva.
Etička načela u državnoj službi
Etička načela utvrđena Etičkim kodeksom načela su koja državni službenici moraju usvojiti kao vlastita načela i osobni kriterij ponašanja u obavljanju svoje dužnosti. Utvrđena načela moraju primjenjivati u međusobnim odnosima, te u odnosima prema građanima. Među najznačajnijima ističu se; poštivanje integriteta i dostojanstva građana i državnih službenika, zaštita osobnog ugleda i ugleda državne službe, zabrana stjecanja materijalne ili druge koristi i izbjegavanje sukoba interesa u službi.
Poštivanje integriteta i dostojanstva građana i državnih službenika
U članku 6. Etičkog kodeksa propisano je da je državni službenik u okviru svojih nadležnosti dužan osigurati ostvarivanje prava, poštivanje integriteta i dostojanstva građanina i drugih državnih službenika bez diskriminacije ili povlašćivanja na osnovi dobi, nacionalnosti, etničke ili socijalne pripadnosti, jezičnog i rasnog podrijetla, političkih ili vjerskih uvjerenja, invalidnosti, obrazovanja, socijalnog položaja, spola, bračnog ili obiteljskog statusa, spolne orijentacije ili diskriminacije na bilo kojoj drugoj osnovi.
Kao novina u Etičkom kodeksu istim člankom propisano je da državni službenik ima pravo na zaštitu od uznemiravanja odnosno ponašanja koje ima za cilj ili predstavlja povredu dostojanstva službenika, a koje uzrokuje strah ili neprijateljsko, ponižavajuće ili uvredljivo okruženje. Nadalje, državni službenik ima pravo na zaštitu od spolnog uznemiravanja odnosno ponašanja koje predstavlja verbalno, neverbalno ili fizičko ponašanje spolne prirode, te ima za cilj ili stvarno predstavlja povredu dostojanstva službenika.
Zaštita osobnog ugleda i ugleda državne službe
U obavljanju službene dužnosti državni službenik dužan je čuvati osobni ugled, ugled državne službe i povjerenje građana. U obavljanju privatnih poslova državni službenik ne smije se koristiti službenim oznakama ili autoritetom radnog mjesta u državnoj službi.
Ponašanje državnih službenika u javnim nastupima
U članku 8. Etičkog kodeksa propisan je način ponašanja državnih službenika u javnim nastupima u slučajevima kada predstavljaju državno tijelo. Sukladno navedenom članku, u svim oblicima javnih nastupa u kojima predstavlja državno tijelo, državni službenik dužan je iznositi stajalište tijela u skladu s propisima, dobivenim ovlastima, stručnim znanjem i Etičkim kodeksom.
U javnim nastupima u kojima ne predstavlja državno tijelo, a odnose se na poslove iz djelokruga državnih tijela ili poslove radnog mjesta koje obavlja, državni službenik ne smije iznositi podatke koji bi mogli naštetiti ugledu službe, koji predstavljaju povredu dužnosti čuvanja službene tajne i podatke čije je iznošenje u suprotnosti s drugim zakonom zaštićenim interesima građana i pravnih osoba. U javnim nastupima u kojima ne predstavlja državno tijelo i nisu tematski povezani s djelokrugom državnog tijela, službenik ne treba odobrenje čelnika državnog tijela za nastupe u medijima, ali je pritom dužan paziti na osobni ugled i ugled državne službe.
Postupanje državnih službenika prema građanima
Državni službenik u obavljanju službe dužan je postupati profesionalno, nepristrano i pristojno te primjenjivati stručno znanje tako da građanima pomaže u ostvarivanju njihovih prava. Prema osobama s posebnim potrebama i neukim strankama dužan je postupati s posebnom pažnjom.
Međusobni odnosi državnih službenika
Svi oblici komunikacije državnih službenika moraju se temeljiti na uzajamnom poštivanju, povjerenju, suradnji, pristojnosti, odgovornosti i strpljenju. Nadređeni službenik potiče na kvalitetno i učinkovito obavljanje državne službe, primjeren odnos prema građaninu te potiče međusobno uvažavanje, poštivanje i suradnju.
Uloga povjerenika za etiku
Povjerenik za etiku, sukladno članku 17. Kodeksa, prati primjenu Etičkog kodeksa u državnom tijelu, promiče etičko ponašanje u međusobnim odnosima državnih službenika i odnosima službenika prema građanima, zaprima pritužbe službenika i građana na neetičko ponašanje i postupanje službenika, provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe te vodi evidenciju o zaprimljenim pritužbama. Povjerenikom za etiku ne može se imenovati državni službenik kojemu je izrečena kazna za povredu službene dužnosti.
Članak 15. Etičkog kodeksa propisuje da se u državnom tijelu može imenovati i više povjerenika za etiku, ovisno o ustrojstvu državnog tijela i potrebama državnog tijela. Kao novina propisuje se da će u slučaju dulje odsutnosti iz službe povjerenika za etiku, čelnik tijela imenovati zamjenika povjerenika koji preuzima ovlasti i dužnosti odsutnog povjerenika sve do njegova povratka.
Državno tijelo dužno je odluku o imenovanju povjerenika za etiku dostaviti središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose u roku 15 dana od dana imenovanja. Odluka mora sadržavati ime i prezime povjerenika, radno mjesto na koje je raspoređen, broj telefona i adresu elektronske pošte. Odluka o imenovanju povjerenika za etiku mora se istaknuti na web stranici i oglasnoj ploči državnog tijela.
Postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe
Građani i pravne osobe te državni službenici mogu povjereniku za etiku podnijeti pritužbu na ponašanje državnih službenika za koje smatraju da je protivno odredbama Etičkog kodeksa. Novim Etičkim kodeksom preciznije se propisuje postupak ispitivanja osnovanosti podnesene pritužbe. Pritužba se može podnijeti pisanim ili usmenim putem, putem otvorenog besplatnog telefona u središnjem tijelu državne uprave nadležnom za službeničke odnose te putem elektronske pošte.
Postupak ispitivanja provodi povjerenik za etiku te priprema izvješće čelniku tijela o provedenom postupku. Povjerenik je dužan u roku od 30 dana od dana primitka pritužbe provesti postupak te pripremiti odgovor podnositelju pritužbe. Postupak je dužan provesti i na temelju anonimne pritužbe. Radi utvrđenja činjeničnog stanja povjerenik će u postupku zatražiti pisanu izjavu službenika na kojeg se odnosi pritužba, izjave drugih službenika koji imaju neposredna saznanja o sadržaju pritužbe te izvješća nadležnih tijela u slučaju sumnje na moguća kaznena djela.
Ako na temelju prikupljenih dokaza povjerenik utvrdi da su navodi iz pritužbe osnovani, predložiti će čelniku tijela poduzimanje odgovarajućih postupaka i radnji, sukladno odredbama članka 98. točka 8. i članka 99. stavak 1. točka 13. Zakona o državnim službenicima. Spomenutim odredbama propisane su okolnosti lake i teške povrede službene dužnosti. U roku od 60 dana od zaprimanja pritužbe čelnik tijela dužan je dati odgovor podnositelju pritužbe i izvijestiti ga o poduzetim radnjama.
Zaštita povjerenika
Etičkim kodeksom propisano je da povjerenik za etiku ne može zbog obavljanja svoje dužnosti biti pozvan na odgovornost niti biti doveden u nepovoljniji položaj u odnosu na ostale službenike. Za vrijeme postupka ispitivanja osnovanosti pritužbe čelnik državnog tijela dužan je povjerenika osloboditi obavljanja poslova radnog mjesta na koje je raspoređen. Povjerenik za etiku može podnijeti pritužbu Etičkom povjerenstvu na neetično ponašanje drugih državnih službenika. Na podnesenu pritužbu Etičko povjerenstvo dužno je u roku od 60 dana od dana primitka pritužbe dostaviti odgovor etičkom povjereniku i o tome izvijestiti čelnika državnog tijela.
Neetično ponašanje povjerenika za etiku i čelnika državnog tijela
Novim Etičkim kodeksom propisan je način rješavanja pritužbi državnih službenika na neetično ponašanje povjerenika za etiku. Tijelo državne uprave dužno je takvu pritužbu proslijediti etičkom povjerenstvu u roku od 15 dana. Povjerenstvo je dužno u roku od 60 dana od primitka pritužbe dostaviti odgovor na pritužbu podnositelju pritužbe i o tome izvijestiti čelnika državnog tijela. Ovisno o vrsti i težini povrede čelnik može pokrenuti postupak radi povrede službene dužnosti ili ga pisanim putem upozoriti na neetično postupanje.
Pritužbu na neetično ponašanje čelnika državnog tijela koji je državni službenik, državno tijelo je dužno u roku od 15 dana proslijedit Etičkom povjerenstvu. Povjerenstvo je dužno u roku od 60 dana od dana primitka pritužbe dostaviti odgovor na pritužbu podnositelju pritužbe i o tome izvijestiti Vladu Republike Hrvatske.
Etičko povjerenstvo
Etičko povjerenstvo je neovisno tijelo nadležno za promicanje etičkih načela u državnoj službi. Novim Etičkim kodeksom mijenja se sastav i djelokrug rada Etičkog povjerenstva. Etičko povjerenstvo ima šest članova od kojih se tri imenuju iz reda državnih službenika, dva iz reda sindikata te jedan predstavnik nevladine udruge. Članove povjerenstva imenuje Vlada Republike Hrvatske na vrijeme od četiri godine (članak 29.). Sjedište Povjerenstva je pri Uredu za socijalno partnerstvo u Republici Hrvatskoj. Za rad u Etičkom povjerenstvu predsjednik i članovi imaju pravo na novčanu nagradu čiju visinu određuje Vlada.
Prema članku 33. Etičkog kodeksa povjerenstvo obavlja sljedeće poslove: odgovara na pritužbe građana, pravnih osoba i državnih službenika podnesene zato što u roku od 60 dana od zaprimanja pritužbe nisu dobili odgovor na pritužbu ili u slučaju kad podnositelj pritužbe nije zadovoljan odgovorom; provodi postupak ispitivanja osnovanosti pritužbe na ponašanje povjerenika za etiku, pritužbe na ponašanje čelnika državnog tijela koji je državni službenik te pritužbe povjerenika za etiku za neetično ponašanje drugih državnih službenika prema povjereniku za etiku; daje odgovor na pritužbe podnositelju pritužbe; daje mišljenja vezana uz sadržaj i primjenu propisa na području etičkog postupanja državnih službenika, predlaže njihove izmjene i dopune te promiče etičke standarde.
Središnje tijelo državne uprave nadležno za službeničke odnose
Novim Etičkim kodeksom (članak 26.) preciznije su propisani poslovi Središnjeg tijela državne uprave nadležnog za službeničke odnose, odnosno njegove ustrojstvene jedinice Odjela za etiku. Poslovi tog tijela vezani uz primjenu Etičkog kodeksa su da prati međunarodne standarde na području etičkog postupanja državnih službenika, daje prijedloge za unapređenje etičkih standarda sukladno međunarodnoj praksi, zaprima pritužbe državnih službenika i namještenika te građana na neetično postupanje državnih službenika, vodi evidenciju zaprimljenih pritužbi, surađuje s Etičkim povjerenstvom, prati stanje i predlaže propise kojima se uređuje etičko postupanje državnih službenika, vodi evidenciju imenovanih povjerenika za etiku u državnim tijelima i o provedbi edukacije povjerenika za etiku, sudjeluje u izradi programa edukacije službenika u području etičkog postupanja, jednom godišnje, a najkasnije do 31. siječnja tekuće godine, priprema izvješće o podnesenim pritužbama na neetično postupanje državnih službenika u državnim tijelima te ga objavljuje na svojoj web stranici.
Kate Bagović, mr. sc.