Hrvatski sabor zasjeda dva puta godišnje u svom redovitom zasjedanju i to između 15. siječnja i 15. srpnja, prvi puta te između 15. rujna i 15. prosinca, drugi puta. Uz uvjete predviđene Ustavom Republike Hrvatske i Poslovnikom Hrvatskoga sabora, odnosno na zahtjev Predsjednika Republike, Vlade te većine svih zastupnika, Sabor može i izvanredno zasjedati (članak 199. Poslovnika Hrvatskog sabora).
Sjednicu Sabora saziva predsjednik koji ujedno predlaže i dnevni red sjednice (članak 205. Poslovnika). Prijedlog dnevnog reda, kod redovitog zasjedanja, zastupnicima se dostavlja 8 dana prije održavanja sjednice. Kada Sabor redovito zasjeda, sjednice se održavaju jednom mjesečno, ali i češće ako je to potrebno (članak 201. Poslovnika).
Posljednje zasjedanje Sabora u trenutnom sazivu vremenski je ograničeno zbog nadolazećih parlamentarnih izbora, što nije utjecalo na opseg dnevnog reda. Naime, zastupnici u Saboru imaju pune ruke posla jer bi u samo mjesec dana zasjedanja trebali proći kroz (zasad) 92 točke dnevnog reda na kojem se nalaze prijedlozi zakona, konačni prijedlozi zakona, izvješća i godišnja izvješća, prijedlozi deklaracija, odluka, zaključaka te imenovanja i razrješenja.
Od konačnih prijedloga zakona za izglasavanje predviđeni su Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, Zakon o pučkom pravobranitelju, Zakon o javnoovršiteljskim pristojbama, Zakon o dopuni Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj te Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o sudskim pristojbama.
Na dnevnom redu nalazi se i 16 zakona s konačnim prijedlogom zakona koje Sabor tek treba raspraviti: Zakon o ovlasti Vlade Republike Hrvatske da uredbama uređuje pojedina pitanja iz djelokruga Hrvatskoga Sabora, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o trgovini, Zakon o izmjeni Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima, Zakon o izmjeni Zakona o smanjenju mirovina određenih, odnosno ostvarenih prema posebnim propisima o mirovinskom osiguranju, Zakon o dopuni Zakona o mirovinskim osiguravajućim društvima i isplati mirovina na temelju individualne kapitalizirane štednje, Zakon o dopuni Zakona o mirovinskom osiguranju, Zakon o dopuni Zakona o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, Zakon o izmjeni Zakona o tržištu plina, Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o porezu na dohodak, Zakon o dopuni Zakona o medicinskoj oplodnji, Zakon o potvrđivanju Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Crne Gore o policijskoj suradnji, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o uskladištenju i skladišnici za žitarice i industrijsko bilje, Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona, Zakon o dopunama Zakona o zaštiti biljnih sorti, Zakon o potvrđivanju Ugovora o zajmu između Republike Hrvatske i Međunarodne banke za obnovu i razvoj za Projekt implementacije integriranog sustava zemljišne administracije, Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o primjeni Statuta Međunarodnog kaznenog suda i progonu za kaznena djela protiv međunarodnog ratnog i humanitarnog prava, kod kojih je prihvaćena primjena hitnog postupka.
Sjednica Sabora uobičajeno započinje „Aktualnim prijepodnevom“ koje se održava prije prelaska zastupnika na prvu točku dnevnog reda. Tijekom „Aktualnog prijepodneva“, zastupnici organizirani u klubove zastupnika mogu postaviti ukupno 40 usmenih pitanja Vladi, odnosno pojedinom članu Vlade, a nezavisni zastupnici koji nisu izabrani na listi političke stranke, zastupnici nacionalnih manjina koji nisu organizirani u klub zastupnika te po jedan zastupnik političkih stranaka koji nemaju klub zastupnika, mogu postaviti pitanje na svakoj drugoj sjednici (članak 180. Poslovnika Hrvatskog sabora).
Unatoč prilično opsežnom dnevnom redu predviđenom za posljednje zasjedanje Sabora u postojećem sastavu, kao i ograničenom periodu zasjedanja, bitnije točke neće ostati zanemarene, već će im se, dapače, dati prednost pri raspravljanju, dok će, prema navodima predsjednika Sabora, neke manje bitne točke možda ostati neraspravljene.
Karla Štingl, dipl. iur.