c S
U središtu

Predmet povrata imovine oduzete konfiskacijom

17.11.2011 U postupku povrata imovine oduzete za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine odlučuje se, među ostalim, i o povratu konfiscirane imovine. Pritom je ključno utvrditi što sve čini imovinu oduzetu konfiskacijom, jer taj podatak utječe, dakako, i na opseg imovine koja će se u postupku povrata vratiti bivšem vlasniku.

Člankom 32. Zakona o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine (u nastavku: Zakon o naknadi) propisano je da se prijašnjem vlasniku daje u vlasništvo stan oduzet na temelju propisa o konfiskaciji te odluka i akata iz članka 2. stavka 2. toga Zakona donesenih na temelju propisa o konfiskaciji. Propisi o konfiskaciji navedeni su u članku 2. stavku 1. Zakona o naknadi.

Vezano uz povrat konfiscirane imovine treba reći da su pretpostavke za povrat te imovine propisane člankom 4. Zakona o naknadi.

Što se tiče predmeta povrata u slučaju konfiscirane imovine u jednom upravnosudskom predmetu Upravni sud Republike Hrvatske donio je odluku s jasno izraženim stajalištem u vezi predmeta konfiskacije, a time, posljedično i povrata imovine.

Radi se o Odluci Upravnog suda Republike Hrvatske, Us-7901/2007 od 29. travnja 2010. u kojoj je, među ostalim, navedeno:

"Rješenjem Konf. 85/48-2 od 8. travnja 1948. proglašena je konfiskacija nekretnina upisanih u tom zemljišnoknjižnom ulošku.

Činjenica da onda, kao ni danas, u zemljišnim knjigama nije proveden upis predmetne zgrade, ne utječe na činjenicu daje pok. J. R. konfiscirana cjelokupna imovina ma gdje se ona nalazila, da je sukladno članku 18. Zakona o konfiskaciji imovine i izvršenju konfiskacije proglašena konfiskacija pokretnina prema popisu iz sekvestracije i proglašena konfiskacija nekretnina iz z.k.ul. 1336 k.o. Grad Z.. Time je izvršena konfiskacija cjelokupne imovine konfiskanta koja je postojala u vrijeme konfiskacije pa tako i zgrada sagrađenih na konfisciranoj predmetnoj zemljišnoknjižnoj čestici.

Naime, nekretnine su čestice zemljine površine, zajedno sa svime što je sa zemljištem trajno spojeno na površini ili ispod nje, ako zakonom nije drukčije određeno. One se označavaju katastarskim oznakama zemljišta. Katastarska čestica je dio zemljine površine koji je u katastru zemljišta označen posebnim brojem i nazivom katastarske općine u kojoj leži.

Pojedinačnu nekretninu čini zemljišna čestica, uključujući i sve što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje (načelo pravnog jedinstva nekretnine - superficies solo cedit), a kad je više zemljišnih čestica upisano u zemljišnoj knjizi u isti zemljišnoknjižni uložak, one su pravno sjedinjene u jedno tijelo (zemljišnoknjižno tijelo), koje je kao takvo jedna nekretnina.

U vrijeme izvršenja konfiskacije 8. travnja 1948., još su se primjenjivala pravna pravila Općeg građanskog zakonika (OGZ). Prema paragrafu 420. OGZ koji zemljište određuje kao glavnu stvar (res principale), propisuje se da sve stvari koje se spoje sa zemljištem postaju sastavni dio zemljišta, njegov priraštaj.

Prema tome, konfiskacijom cijelog zemljišnoknjižnog tijela iz z.k.ul. 1336 k.o. Grad Z. i proglašenjem konfiskacije te nekretnine, konfiscirana je i predmetna zgrada."

Iz navedenog obrazloženja odluke može se, dakle, zaključiti da je konfiskacijom cijelog zemljišnoknjižnog tijela konfiscirana i zgrada koja je sagrađena na zemljišnoknjižnoj čestici tog tijela, premda nije upisana u zemljišnoj knjizi, što je bitna činjenica u postupku povrata oduzete nekretnine.