Upravo na temelju navedene ovlasti iz članka 33. stavka 7. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ministar zdravstva i socijalne skrbi donio je Pravilnik o kontroli bolovanja, koji je stupio na snagu 10. studenoga 2011.
Jedno od prava iz radnog odnosa je i pravo biti privremeno nesposoban za rad, odnosno, kako se to popularnije naziva, na bolovanju. Temeljni propis koji propisuje prava u vezi s privremenom nesposobnošću za rad, pored Zakona o radu svakako je Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Jedno od temeljnih prava, vezanih uz bolovanje, jest pravo na naknadu plaće. Tako je člankom 25. toga Zakona propisano da pravo na naknadu plaće zbog privremene nesposobnosti, odnosno spriječenosti za rad radi korištenja zdravstvene zaštite, odnosno drugih okolnosti iz članka 26. toga Zakona pripada osiguranicima iz članka 6. stavka 1. točke 1. – 4., točke 6., točke 8., točke 18. i točke 24. toga Zakona, ako posebnim propisom nije utvrđeno drukčije.
Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju pod pojmom bolovanja za vrijeme kojeg osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće u smislu toga Zakona smatra odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti utvrđenih člankom 26. radi kojih je osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.
Novodonesenim Pravilnikom o kontroli bolovanja uređuje se postupak i način provođenja kontrole bolovanja osiguranika HZZO-a, vrste kontrole te ovlaštene osobe za provođenje kontrole bolovanja i njihove ovlasti prilikom provođenja kontrole bolovanja.
Jedno od javnosti najzanimljivijih pitanja, a koje regulira Pravilnik, jest upravo kontrola bolovanja. Ona se obavlja pri izabranom doktoru primarne zdravstvene zaštite opće/obiteljske medicine koji je nadležan za utvrđivanje prava osiguranika Zavoda na bolovanje prema Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju, propisima donesenim na temelju toga Zakona i općim aktima Zavoda. Kontrola bolovanja može biti redovna i izvanredna.
Redovnu kontrolu bolovanja obavljaju ovlašteni doktori Zavoda u skladu sa Zakonom, propisima donesenim na temelju Zakona i općim aktima Zavoda, a izvanredna se obavlja po nalogu ravnatelja Zavoda, u skladu s općim aktom Zavoda o ovlastima i načinu rada kontrolora Zavoda, kao i u slučaju sumnje na zlouporabu bolovanja.
Izvanredna kontrola bolovanja može se obaviti i na temelju pisanog zahtjeva poslodavca osiguranika Zavoda, kojim traži kontrolu opravdanosti bolovanja tog osiguranika, kao i na temelju pisanog zahtjeva samog osiguranika Zavoda, koji u okviru ostvarivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja traži kontrolu svojeg bolovanja kod izabranog doktora.
Redovna kontrola bolovanja te iznimno i izvanredna, obavlja se uz prethodnu najavu zbog pravodobne pripreme potrebne dokumentacije, kako bi se kontrola mogla obaviti u što kraćem vremenu i bez prekida rada izabranog doktora. Treba napomenuti da su osobe ovlaštene za provedbu kontrole bolovanja osiguranika Zavoda ovlašteni doktori i liječnička povjerenstva Zavoda, koji kontrolu bolovanja osiguranika Zavoda obavljaju pregledom medicinske i druge dokumentacije kod izabranog doktora, a mogu obaviti i pregled osiguranika kada ocijene da je to nužno za utvrđivanje objektivne dijagnoze i zdravstvenog stanja osiguranika.
Pod medicinskom dokumentacijom, na osnovi koje ovlaštene osobe Zavoda obavljaju stručno-medicinsko vještačenje bolovanja sukladno Pravilniku, smatra se dokumentacija koja obvezno sadržava podatke o dijagnozi, početku i tijeku bolesti, o provedenim dijagnostičkim i terapijskim postupcima te bolničkom liječenju, o uspješnosti provedenih rehabilitacijskih i drugih terapijskih postupaka, o ocjeni i mišljenju izabranog doktora o potrebi bolovanja, o prethodnim istim ili sličnim zdravstvenim problemima osiguranika, o ocjeni i mišljenju izabranog doktora s nalazom o pregledu osiguranika, te druge podatke o zdravstvenom stanju osiguranika.
Bitno je istaknuti da se u kontroli bolovanja utvrđuje postojanje indikacije:
– za korištenje bolovanja,
– za daljnje korištenje bolovanja osiguranika po isteku roka do kojeg je izabrani doktor nadležan utvrđivati pravo na bolovanje i duljinu trajanja bolovanja sukladno Pravilniku o rokovima najduljeg trajanja bolovanja ovisno o vrsti bolesti,
– za prestanak korištenja bolovanja i prije isteka roka do kojeg je izabrani doktor ovlašten utvrđivati pravo na bolovanje.
Ako se utvrdi da bolovanje nije medicinski opravdano, o tome se obvezno odmah donosi stručno-medicinska ocjena kojom se ujedno utvrđuje datum radne sposobnosti osiguranika na osnovi koje će izabrani doktor prekinuti bolovanje osiguranika (članak 7. Pravilnika).