Zbog promjena do kojih je u međuvremenu došlo u Zakonu o parničnom postupku i Zakonu o zemljišnim knjigama, a kojima su uvedeni novi procesni instituti, bilo je potrebno izmijeniti i Zakon o sudskim pristojbama.
Također, ovim izmjenama i dopunama želi se ubrzati postupak naplate neplaćene sudske pristojbe. Naime, postupak radi naplate neplaćene sudske pristojbe provodila je ispostava područnog ureda porezne uprave Ministarstva financija. Stupanjem na snagu Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima (1. siječnja 2011.), ovrhu na novčanim sredstvima provodi Financijska agencija (FINA). Stoga je i postupak radi naplate neplaćene sudske pristojbe u člancima 39., 39.a, 39.b i 40. Zakona izmijenjen na način da sud donosi rješenje o pristojbi koje sadrži nalog stranci da utvrđeni iznos pristojbe u propisanom roku uplati na račun državnog proračuna RH kao i nalog Financijskoj agenciji za provedbu ovrhe na novčanim sredstvima stranke sa svih njezinih računa i oročenih novčanih sredstava u slučaju da stranka ne plati dužnu pristojbu (osim ako neplaćena pristojba u pojedinim predmetima iznosi manje od 100,00 kuna).
Kada stranka ne plati pristojbu u propisanom roku ili o tome bez odgađanja ne obavijesti sud, sud će u daljnjem roku od 8 dana na rješenje o pristojbi staviti potvrdu ovršnosti te dostaviti Financijskoj agenciji radi provedbe ovrhe na novčanim sredstvima stranke. Ako Financijska agencija u roku od godinu dana ne provede ovrhu na novčanim sredstvima i oročenim sredstvima stranke, dostavit će rješenje za plaćanje sudske pristojbe nadležnoj ispostavi područnog ureda porezne uprave prema prebivalištu odnosno sjedištu stranke, kao i stranci radi provedbe ovrhe na njezinoj cjelokupnoj imovini prema propisima o prisilnoj naplati poreza.
U Tarifi sudskih pristojbi uređeno je plaćanje sudske pristojbe za presudu zbog ogluhe i presudu na temelju odricanja, koje do sada nisu bile obuhvaćene Zakonom o sudskim pristojbama, a kako donošenju takvih presuda ne prethodi cjeloviti parnični postupak, propisano je i plaćanje pristojbe u manjem iznosu.
Pristojba na žalbu i reviziju protiv presude te na žalbu protiv rješenja u sporovima zbog smetanja posjeda naplaćuje se kao i pristojba za podnesenu tužbu i protutužbu (iz stavka 1. Tar. br. 1.), ali uvećana za 100% (do sada je bilo 25 %). Ovim povećanjem nastoji se destimulativno utjecati na podnošenje pravnih lijekova i daljnje produljivanje trajanja postupka.
Važna je novost da se na sudsku nagodbu donesenu tijekom prvostupanjskog postupka više ne plaća sudska pristojba čime se želi potaknuti mirno rješavanje sporova među strankama i sklapanje sudskih nagodbi te time doprinijeti rasterećenju sudova.
Sukladno Zakonu o zemljišnim knjigama, određuje se plaćanje sudske pristojbe za e-podneske kojima se traži upis u EOP zemljišne knjige u iznosu od 30,00 kuna. Za ispise iz Baze zemljišnoknjižnih podataka izdane na zahtjev stranke plaća se pristojba u iznosu od 30,00 kuna, kao i za povijesne izvatke iz digitalne zemljišne knjige i za povijesne ispise iz Baze zemljišnoknjižnih podataka. Za ovjeru prijepisa ili preslike isprava koje se nalaze u zbirci isprava propisuje se pristojba u iznosu od 20,00 kuna bez obzira na broj poluaraka izvornika. Također se propisuje i pristojba u iznosu od 30,00 kuna za ovjeru prijepisa ručno vođene zemljišne knjige.
U dosadašnjoj Tarifi sudskih pristojbi nije bila propisana sudska pristojba za podneseni zahtjev za imenovanje stalnim sudskim vještakom i stalnim sudskim tumačem, no sada se ta pristojba plaća u iznosu od 100,00 kuna, dok je za odluku o imenovanju stalnim sudskim vještakom odnosno tumačem određena pristojba u iznosu od 200,00 kuna (Tar. br. 40.a.). Također, propisana je i sudska pristojba na zahtjev za pohranjivanje opće punomoći u iznosu od 100,00 kuna, kao i za odluku o utvrđivanju da je opća punomoć pohranjena u iznosu od 200,00 kuna (Tar. br. 41.a). Uvođenje sudskih pristojbi po ova dva nova tarifna broja opravdava se činjenicom angažiranja dijela državnih službenika i na ovim poslovima.
S obzirom da sukladno Zakonu o sudovima i Zakonu o područjima i sjedištima sudova, od 1. siječnja 2012. počinju s radom upravni sudovi i Visoki upravni sud Republike Hrvatske, Zakon o sudskim pristojbama sada sadrži i sudsku pristojbu na tužbe u prvostupanjskom upravnom sporu, na prijedlog za obnovu upravnog spora, na žalbu kao i na prijedlog za ocjenu zakonitosti i za podneske kojima se pokreće postupak pred Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske (Tar. br. 29.a, 30.a i 30.b). Ove odredbe stupaju na snagu 1. siječnja 2012.
Sudske pristojbe u upravnim sporovima koji se vode pred upravnim sudovima i Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske plaćat će se od 1. siječnja 2012. godine, dok će se sudske pristojbe u predmetima Upravnog suda Republike Hrvatske u kojima nije donesena odluka do 31. prosinca 2011. godine, a koje je preuzeo Visoki upravni sud Republike Hrvatske, plaćati sukladno Tar. br. 29. i 30. Zakona o sudskim pristojbama.
Zbog negodovanja javnosti te gospodarske recesije zbog koje je velikom broju građana smanjena platežna moć, u Konačnom prijedlogu zakona odustalo se od predloženog povećanja određenih pristojbi u zemljišnoknjižnom postupku kako se time ne bi onemogućilo građanima ostvarivanje njihovih prava pred sudom te kako ovo povećanje ne bi destimulativno djelovalo na građane da riješe svoja imovinsko pravna stanja i upise u zemljišne knjige čime bi se još dodatno usporio proces sređivanja zemljišnih knjiga.
Ljiljana Drakulić, dipl. iur.