Novi zakoni
Novi Zakon o javnoj nabavi uređuje postupak sklapanja ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma radi nabave robe, radova ili usluga, pravnu zaštitu u vezi s tim postupcima i nadležnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za sustav javne nabave. Detaljnije se propisuje tijek provedbe postupaka javne nabave (otvoreni, ograničeni i pregovarački postupak, natjecateljski dijalog, natječaj), okvirnih sporazuma te elektroničkih dražbi. Previđene su dvije osnovne kategorije obveznika - javni naručitelji i sektorski naručitelji. Određeno je da se Zakon o javnoj nabavi ne treba primjenjivati za nabavu čija je procijenjena vrijednost manja od 70 tisuća kuna, no ipak postoji zakonska odredba da se za nabave vrijednosti od 20 do 70 tisuća kuna podaci o predmetu nabave i procijenjene vrijednosti unose u plan nabave.
Zakonom o upravnim sporovima ustrojava se dvostupanjsko upravno sudovanje što strankama omogućava ulaganje žalbe na odluke prvostupanjskih sudova. Određeno je da sud ima pravo samostalno utvrđivati činjenice u sporu, omogućeno je odlučivanje suca pojedinca, a sud je obvezan provoditi usmenu raspravu u svim slučajevima, osim ako je zakonom drukčije propisano. O tužbenom zahtjevu odlučuje se presudom, a o postupovnim pitanjima rješenjem, dok se kao poseban način rješavanja upravnih sporova predviđa sudska nagodba, koja se može sklopiti o zahtjevima kojima stranke mogu raspolagati. Detaljnije o samom Zakonu pročitajte u prvom i drugom dijelu članka Glavne novosti koje donosi novi Zakon o upravnim sporovima.
Na snagu je stupio i novi Zakon o rokovima ispunjenja novčanih obveza kojemu je cilj ojačati financijsku disciplinu među poduzetnicima. Ograničen je rok plaćanja novčane obveze u ugovorima između poduzetnika na 60 dana, uz iznimku da taj rok može biti duži ukoliko takvo produljenje ne prouzroči neravnopravnost u pravima i obvezama ugovornih strana na štetu vjerovnika. U protivnom takva odredba smatrat će se ništetnom. U ugovorima između poduzetnika i osoba javnog prava (državna tijela, tijela lokalnih jedinica i dr.) u kojemu je osoba javnog prava dužnik novčane obveze, rok plaćanja novčane obveze jest do 30 dana. Iznimno je dopušten rok ispunjenja od 60 dana i to u slučaju kada su dužnici poduzetnici ili zavod koji provodi obvezno zdravstveno osiguranje i zdravstvene ustanove čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica područne (regionalne) samouprave ili grad. Predviđene su i kazne za prekoračenje rokova pa dužnici koji u zakonskim rokovima ne ispune svoju novčanu obvezu, mogu očekivati novčane kazne u rasponu od deset tisuća do milijun kuna za samog dužnika, a za odgovorne osobe u njima od tisuću do pedeset tisuća kuna.
Novim Zakonom o strancima želi se unaprijediti te ubrzati postupak odobravanja boravka i rada stranaca u Hrvatskoj. Zakon je usklađen s odredbama EU, a novosti koje donosi odnose se prvenstveno na područje viza. Tako je ukinuta mogućnost izdavanja vize na zajedničku putnu ispravu i utvrđeni su minimalni uvjeti koji moraju biti ispunjeni kako bi zahtjev za izdavanje vize bio zaprimljen. Uveden je institut žalbe na odluku o odbijanju vize koja se dostavlja strancu u pisanom obliku na propisanom obrascu. Uvedena je i mogućnost izdavanja jedinstvene dozvole za boravak i rad unutar i izvan godišnje kvote, koju će izdavati policijska uprava ili postaja. Propisana je mogućnost da vize za Hrvatsku izdaju i diplomatske misije ili konzularni uredi drugih država s kojima je Hrvatska sklopila dvostrani ugovor o zastupanju, kao i da u postupku izdavanja viza sudjeluje komercijalni posrednik ili vanjski pružatelj usluga. Više o ovom Zakonu možete pročitati u članku Modaliteti boravka i rada stranaca u Republici Hrvatskoj.
Zakon o procjeni učinaka propisa određuje postupak procjene učinaka propisa analizom postojećeg stanja koje se namjerava urediti propisom, uključujući rezultate praćenja provedbe propisa. Zakon utvrđuje ciljeve koji se propisom nastoje postići te se nakon toga izrađuju najmanje dva prijedloga mogućih normativnih rješenja koja mogu dovesti do zadanih ciljeva, što uključuje i utvrđivanje najznačajnijih pozitivnih i negativnih učinaka za svako normativno rješenje. Postupak procjene učinaka propisa završava okvirnom procjenom očekivanog fiskalnog učinka na državni proračun.
Zakon o javnoovršiteljskim pristojbama - dio je novog zakonodavnog paketa u funkciji uspostave javnoovršiteljske službe. Zakonom se uređuje: obveza plaćanja javnoovršiteljske pristojbe u postupku pred javnim ovršiteljima, pristojbeni obveznici, vrijeme nastanka pristojbene obveze, način obračuna pristojbene osnovice, institut oslobođenja od plaćanja pristojbi, postupak utvrđivanja vrijednosti radi naplate pristojbe, postupak radi naplate neplaćenih pristojbi i zastara prava na naplatu pristojbe, nadzor nad naplatom pristojbe te kaznene odredbe za javnog ovršitelja koji ne naplaćuje ili neuredno naplaćuje pristojbu. Tarifa kojom se određuju javnoovršiteljske pristojbe sastavni je dio Zakona.
Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja dio je Vladinih mjera u Programu gospodarskog oporavka. Svjetlosno onečišćenje odnosi se na promjenu razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovanu unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem. Od 1. siječnja 2012. operateri rasvjete i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave te Grad Zagreb moraju javnu rasvjetu i rasvjetu javnih površina prilagoditi propisanim zakonskim standardima, što će utjecati na veću učinkovitost provedbe ušteda na potrošnji električne energije. Zabranjeno je korištenje javne rasvjete koja raspršuje svjetlo iznad horizonta u postocima većim od propisanih graničnih vrijednosti, rasvjetljavanje prometnica na način da se svjetlo raspršuje u okoliš iznad propisanih dopuštenih standarda, rasvjetljavanje oglasnih površina uz prometnice nenaseljenih područja te postavljanje svjetiljki koje izvana rasvjetljavaju zaštićeni prostor više od dopuštenih vrijednosti.
Izmijenjene odredbe
Od 1. siječnja na snazi su dopune Zakona o mirovinskom osiguranju koji u članku 74. stavku 2. propisuje da se u svotu mirovine uračunava, kao sastavni dio mirovine, dodatak na mirovinu određen na način i pod uvjetima propisanim Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Dopunama ovih mirovinskih zakona propisano je da umirovljenicima koji su mirovinu ostvarili 1999. i kasnije, a koja iznosi od 4 do 27 posto pripadajuće mirovine, dodatak na mirovinu početkom 2012. godine postaje sastavni dio mirovine.
Kako bi se omogućio nadzor nad radom općinskih državnih odvjetništava od strane zamjenika u građansko-upravnim odjelima županijskih državnih odvjetništva, te kako bi se upravni sporovi pokretali samo u onim slučajevima kada je to potrebno, izmijenjen je članak 2. Zakona o područjima i sjedištima državnih odvjetništava, koji od 1. siječnja za svako županijsko državno odvjetništvo propisuje pred kojim je upravnim sudom nadležno postupati.
Početkom godine stupio je na snagu i izmijenjeni članak 32. Zakona o državnom odvjetništvu prema kojem općinska državna odvjetništva gube pravo podizanja tužbe u upravnim predmetima, te se pravo na zastupanje Republike Hrvatske u postupcima pred upravnim sudom prebacuje u nadležnost županijskih državnih odvjetništava.
U Zakonu o sudovima 1. siječnja 2012. na snagu su stupile odredbe koje propisuju da su specijalizirani sudovi i upravni sudovi te Visoki upravni sud Republike Hrvatske, te da se upravni sudovi ustanovljavaju za područje jedne ili više županija, a Visoki upravni sud Republike Hrvatske za područje Republike Hrvatske. Također su stupile na snagu odredbe koje propisuju djelokrug rada upravnih sudova te Visokog upravnog suda Republike Hrvatske (članak 20.a i članak 23.a).
U Općem poreznom zakonu na snagu su stupile odredbe koje propisuju obvezu podnošenja porezne prijave elektroničkim putem za porezne obveznike koji su razvrstani u srednje ili velike poduzetnike u smislu odredaba Zakona o računovodstvu i obveznike poreza na dodanu vrijednost čija je godišnja vrijednost isporuka dobara i obavljenih usluga (oporezive i izvozne isporuke) veća od 800.000,00 kuna, prema pokazateljima utvrđenima na zadnji dan poslovne godine koja prethodi poslovnoj godini (članak 63. stavak 6-9.). Istovremeno s obvezom podnošenja, na snagu je stupila i odredba koja propisuje da će se porezni obveznik koji je obvezan, a ne podnese poreznu prijavu elektroničkim putem, kazniti novčanom kaznom u iznosu od 5.000,00 do 500.000,00 (članak 207. stavak 1. točka 22.).
Zakon o hrvatskom državljanstvu također uvodi neke novosti. Od 1. siječnja 2012. stranci će hrvatsko državljanstvo moći steći ako u Hrvatskoj neprekidno borave osam godina pod uvjetom da neprekidno svih osam godina imaju prijavljen boravak do podnošenja zahtjeva za državljanstvom te da imaju odobren status stranca na stalnom boravku. Novost je da uz dosadašnje poznavanje hrvatskog jezika i latiničnog pisma, stranac koji traži hrvatsko državljanstvo mora poznavati hrvatsku kulturu i društveno uređenje. Dodana je i odredba prema kojoj osobe koje su na dan 8. listopada 1991. imale prebivalište u Republici Hrvatskoj i kojima je odobren stalni boravak, a do danas nisu stekle državljanstvo, ispunjavaju pretpostavke za stjecanje državljanstva u pogledu duljine prijavljenog boravka.
U Zakonu o azilu na snagu su stupile odredbe koje propisuju da o zahtjevu za azil odlučuje Ministarstvo unutarnjih poslova koje, uz upravni sud, ima pravo zatražiti osobne podatke od tražitelja azila uz njegovu suglasnost, ali i bez nje ako je to u interesu tražitelja azila, ako je dopušteno zakonom ili drugim propisom te ako je potrebno radi provjere podataka o tražitelju azila. Također, tražitelji azila, azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom imaju pravo na besplatnu pravnu pomoć u sastavljanju tužbe i zastupanje pred upravnim sudom. Tražitelj azila, azilant, stranac pod supsidijarnom zaštitom i stranac pod privremenom zaštitom, oslobođeni su snošenja troškova upravnog spora.
Na snazi su i odredbe Zakona o probaciji kojima se propisuje program provođenja i nadzora obveza uvjetno otpuštenog osuđenika te sudjelovanje ureda za probaciju u organiziranju psihosocijalne pomoći žrtvi, oštećeniku, obitelji žrtve i obitelji počinitelja.
Zbog nedorađenosti sustava ovrhe i bojazni da bi njihova primjena od 1. siječnja 2012. dovela do problema u provedbi, odgođeno je stupanje na snagu odredbi Ovršnog zakona i Zakona o javnim ovršiteljima pa odredbe koje su trebale stupiti na snagu 1. siječnja 2012., stupaju na snagu 1. srpnja 2012.
U Zakonu o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave od 1. siječnja 2012. prestale su važiti odredbe koje se odnose na naknadu za vođenje žalbenog postupka, a koje su propisivale da žalitelj uz žalbu mora dostaviti dokaz o uplati naknade za vođenje žalbenog postupka.
U Zakonu o koncesijama 1. siječnja 2012. prestale su važiti odredbe koje su određivale da se na postupak davanja koncesije za javne radove čija je vrijednost ugovora u ukupnom iznosu jednaka ili niža od 36.000.000,00 kuna, bez poreza na dodanu vrijednost (PDV-a), primjenjuju odgovarajuće odredbe o nabavama male vrijednosti, a na postupak davanja koncesije za javne radove čija je vrijednost ugovora u ukupnom iznosu viša od 36.000.000,00 kuna, bez PDV-a, odgovarajuće primjenjuju odredbe propisa kojima se uređuje javna nabava. Također je prestao važiti dio V. koji govori o posebnim pravilima primjenjivim na koncesionare potpisnike ugovora o koncesiji za javne radove čija je ukupna vrijednost ugovora viša od 36.000.000,00 kuna, bez PDV-a.
U Zakonu o obveznim odnosima prestale su važiti odredbe kojima su propisane novčane obveze kod trgovačkih ugovora (članak 174.). Ako trgovačkim ugovorom ili ugovorom između trgovca i osobe javnog prava nije predviđen rok za ispunjenje novčane obveze, dužnik više nije dužan ispuniti tu obvezu u roku od 30 dana.
Pregled najvažnijih zakona i odredbi koje su stupile na snagu 1. siječnja 2012. možemo zaključiti zanimljivom odredbom iz Zakona o zaštiti životinja kojom se sve više osvješćuju prava životinja. Tako je odredbom članka 39. stavka 3. propisano da u slučaju držanja muznih krava, tim životinjama mora na dnevnoj bazi biti osigurano razdoblje tijekom kojega neće biti privezane radi mogućnosti kretanja u skladu s njihovim fiziološkim i etološkim potrebama.
Pripremila: Marina Turković