Mnogi se još sjećaju plinske krize s početka 2009., kada je u brojnim europskim zemljama došlo do redukcije i nestašice plina. Tri godine kasnije događa se slično. Niske temperature koje nas hlade ovih dana i snježni nanosi kod nekih su doveli do prestanka rada (primjerice, nedavno je u medijima objavljena vijest da je jedna škola zatvorena do daljnjeg budući da nije imala zadovoljavajuće grijanje), stoga u nastavku donosimo više o utjecaju niskih temperatura na rad i primanja radnika.
Postoje određene okolnosti, odnosno situacije zbog kojih radnik neće moći izvršiti svoju ugovorom o radu preuzetu obvezu o obavljanju posla, a da se pritom neće raditi o neopravdanom izostanku s posla.
Radilo bi se o situacijama koje su izvanredne, nepredvidljive i koje su objektivno spriječile radnika da obavlja ugovoreni posao, a zbog kojih ili nije mogao doći na posao, ili su ga onemogućile da posao obavi, kao npr. poplava, snježni nanosi, zatvaranje trajektne linije zbog lošeg vremena, kvar stroja nužnog u radnom procesu itd. Dakle, radilo bi se o situacijama koje se mogu promatrati kao viša sila (vis maior).
Ako radnik ne dođe na posao zbog navedenih izvanrednih okolnosti, postavlja se pitanje kako će se to odraziti na njegov radni odnos, u smislu opravdanja izostanka s posla i, posljedično, plaćanja za dane ili sate kada nije radio.
Podsjetimo na odredbu članka 87. stavka 3. Zakona o radu prema kojoj radnik ima pravo na naknadu plaće za vrijeme prekida rada do kojega je došlo krivnjom poslodavca ili uslijed drugih okolnosti za koje radnik nije odgovoran.
Stavljajući navedenu odredbu u kontekst izvanrednih okolnosti zbog kojih radnik nije u mogućnosti doći na posao i raditi, nedvojbeno se zaključuje da se radi o okolnostima za koje radnik nije odgovoran zbog čega u smislu naknade plaće ne bi smio snositi posljedice.
To znači da radnik, sukladno navedenoj odredbi, ima pravo na naknadu plaće u visini određenoj člankom 87. stavkom 5. Zakona o radu.
Budući da unatoč niskim temperaturama većina ljudi i dalje radi, vezano uz takve uvjete i moguće neadekvatno grijanje radnih prostora, postavlja se nekoliko pitanja:
1. jesu li radnici dužni raditi u neprimjerenim uvjetima?
2. ako poslodavac zbog tih uvjeta odluči na određeno vrijeme obustaviti rad, kako će to učiniti?
3. ako dođe do obustave rada, odnosno ako radnik ne dođe na posao zbog snježnih nanosa, kakvu će naknadu plaće za to vrijeme primati?
Ad 1) Prema propisima o radu i zaštiti na radu poslodavac je dužan osigurati radniku uvjete za siguran rad, dakle zadovoljiti uvjete rada u smislu zaštite na radu. Iako to nije izričito navedeno u Zakonu o radu, dužnost poslodavca je osigurati radnicima primjerene uvjete rada što se tiče grijanja, struje, osvjetljenja, higijene, sanitarnog čvora itd. Uostalom, prije započinjanja rada svaki poslovni subjekt mora zadovoljiti minimalno-tehničke uvjete prostora i prostorija za obavljanje gospodarskih djelatnosti.
Poslodavac je dužan radnicima omogućiti grijane radne prostore, pogotovo kada se radi o uredima, odnosno prostorima za koje je to uobičajeno. Ako poslodavac, unatoč nemogućnosti da osigura radnicima adekvatno grijanje na radnom mjestu ili rad u zatvorenom prostoru (ako se inače obavlja na otvorenom), zahtijeva od radnika da dolaze na posao, a vanjska temperatura je vrlo niska (ovih dana i oko -20oC!), a gotovo pola Hrvatske zameteno je snijegom, može se reći da radnik radi u neprimjerenim, otežanim uvjetima rada.
Ako je radnik doista primoran raditi u prostoru poslodavca u kojem je neprimjereno niska temperatura ili na otvorenom, izložen takvim temperaturnim minusima, smatramo da bi mu, u skladu sa člankom 86. Zakona o radu, poslodavac morao isplatiti povećanu plaću, u iznosu određenom kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu, ugovorom o radu, sporazumom između radničkog vijeća i poslodavca. U nedostatku propisanog ili ugovorenog iznosa povećane plaće i u situaciji kad mjerila za njezino određivanje nisu propisana pravilnikom o radu, kolektivnim ugovorom, niti su ugovorena ugovorom o radu, radnik će imati pravo na povećanu plaću koja će se odrediti primjenom pravila iz članka 82. Zakona o radu.
Naime, tom je odredbom propisano da ako plaća nije određena kolektivnim ugovorom ni pravilnikom o radu niti je u ugovoru o radu odrediva, poslodavac je dužan isplatiti radniku primjerenu plaću. Pod primjerenom plaćom smatra se plaća koja se redovito plaća za jednaki rad, a ako takvu plaću nije moguće utvrditi, onda plaća koju odredi sud prema okolnostima slučaja. Pritom smatramo da se odredbe Zakona o radu o određivanju plaće primjenjuju i na određivanje povećane plaće (dodataka na plaću).
Ad 2) Poslodavac može odlučiti, ako smatra da radni uvjeti nisu primjereni (npr. radni prostori su prehladni ili bi se rad morao odvijati na otvorenom, odnosno radnici zbog zametenosti snijegom ne mogu dolaziti na posao), da neko vrijeme radnici ne dolaze na posao, dok se ponovno ne steknu primjereni uvjeti za rad. Postavlja se pitanje na koji će se institut radnog prava pri donošenju takve odluke poslodavac pozvati.
Moguće su, mišljenja smo, dvije mogućnosti: poslati radnike na kolektivni godišnji odmor ili donijeti odluku o obustavi rada uz naknadu plaće. Ako samo jedan dio radnika ima problem s dolaskom na posao zbog snijega, navedene odluke poslodavac bi mogao donijeti samo u odnosu na te radnike dok bi drugi radili nesmetano. Pritom treba imati na umu da je za donošenje odluke o kolektivnom godišnjem odmoru poslodavac dužan savjetovati se s radničkim vijećem, odnosno sindikalnim povjerenikom, sukladno članku 149. Zakona o radu.
Ad 3) Ako je temelj privremene obustave rada odluka o kolektivnom godišnjem odmoru, naknada plaće isplatit će se u skladu s odredbama članka 60. Zakona o radu, a ako se zbog izvanrednih okolnosti rad obustavi temeljem odluke poslodavca, naknada plaće ima se isplatiti u skladu s odredbom članka 87. stavak 3. i 5. Zakona o radu, jer se radi o okolnostima zbog kojih se ne radi, a za koje radnik nije odgovoran.
