Prema nekim izvorima, odnos između umirovljenika i osiguranika u Hrvatskoj je 1 prema 1,29 što ukazuje na činjenicu da sustav još uvijek nije racionalno osmišljen i ekonomski opravdan. Stjecanje mirovinskog staža bez odgovarajućih doprinosa, neekonomska cijena beneficiranog staža, način formiranja mirovinske osnovice, postojanje velikog broja povlaštenih mirovina, neki su od primjera nedovoljnog uvažavanja tržišnih zakonitosti u mirovinskom osiguranju. Spoznaja o tome bila je razlogom nekih od brojnih izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju, ali i drugih zakona koji se primjenjuju kao posebni propisi prilikom ostvarivanja prava na mirovinu određenih kategorija osoba.
Zakonska ograničenja isplate mirovine
Mogućnost odlaska u mirovinu neovisno o životnoj dobi, ukoliko je ispunjen uvjet mirovinskog staža, utjecala je u proteklom razdoblju na pojavu velikog broja umirovljenih osoba. Određeni broj umirovljenika naknadno koristi ustavno pravo na rad, te se u tom pogledu javljaju zahtjevi za liberalizacijom rada umirovljenika u smislu istodobnog primanja mirovine, jer se mirovina smatra pravom stečenim uplaćivanjem doprinosa za vrijeme trajanja radnog vijeka. Ujedno postoji potreba za uređenjem tržišta rada na kojem svi imaju jednake mogućnosti pri zapošljavanju i radu.
Stoga je člankom 90. stavak 3. Zakona propisano da se korisniku mirovine koji se zaposli ili počne obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza osiguranja (osim u slučaju iz članka 16.a), isplata mirovine obustavlja. Iznimno, korisniku invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, isplata mirovine se ne obustavlja. Intencija Zakona o mirovinskom osiguranju je da se ograničavanjem isplate mirovine za vrijeme ponovne uspostave i trajanja svojstva osiguranika, uspostavi ravnoteža u odnosu na ostale osobe na tržištu rada.
Obveza izvješćivanja o nastalim promjenama
Prema članku 92. Zakona, umirovljenik je dužan u roku od 15 dana obavijestiti Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje o svakoj promjeni nastaloj u osobnim ili stvarnim okolnostima, poput sklapanja ugovora o radu, početka obavljanja samostalne djelatnosti, rada u inozemstvu, a koje promjene utječu na njegovo pravo ili na opseg korištenja tog prava. Osoba koja je primila novčano primanje iz mirovinskog osiguranja koje joj ne pripada, dužna ga je vratiti (članak 164.).
Obavljanje funkcije člana uprave ili izvršnog direktora u mirovini
U slučaju obavljanja funkcije člana uprave trgovačkog društva ili izvršnog direktora prema članku 13. Zakona, umirovljenicima se uspostavlja svojstvo osiguranika po toj osnovi, obustavlja isplata mirovine i utvrđuje obveza plaćanja doprinosa za mirovinsko i zdravstveno osiguranje za navedeno razdoblje, bez obzira jesu li za taj rad plaćeni ili ne. Osnovica za obračun doprinosa, sukladno odredbama članka 9. stavak 1. točka 15. i članka 90. - 94. Zakona o doprinosima je prosječna mjesečna plaća. Za razliku od visine poreznog odbitka ostalih zaposlenih, umirovljenicima porezni odbitak iznosi 3.200,00 kuna.
Rad umirovljenika u inozemstvu
Ugovorima o socijalnom osiguranju s drugim državama usklađuje se zakonska regulativa o socijalnom osiguranju. Odredbe međunarodnih ugovora primjenjuju se izravno na slučajeve ili odnose koje uređuju i služe kao temelj za ostvarivanje prava u pojedinim slučajevima. Rad umirovljenika s posljedicom uspostavljanja svojstva osiguranika, u državama s kojima je Republika Hrvatska sklopila i primjenjuje ugovor o socijalnom osiguranju, ima iste pravne učinke na isplatu mirovine kao da se radi o radu u Hrvatskoj, te im se za to vrijeme obustavlja isplata mirovine.
Republika Hrvatska od osamostaljenja do danas sklopila je ugovore s Australijom, Austrijom, Belgijom, Bosnom i Hercegovinom, Bugarskom, Češkom, Danskom, Italijom, Kanadom, Quebeckom, Luksemburgom, Mađarskom, Makedonijom, Nizozemskom, Njemačkom, Slovačkom, Slovenijom, Crnom Gorom, Srbijom i Švicarskom. Na temelju ugovora preuzetih sukcesijom, primjenjuju se konvencije o socijalnom osiguranju s Francuskom, Norveškom, Poljskom, Rumunjskom, Švedskom i Velikom Britanijom.
Umirovljeniku koji nakon stjecanja statusa umirovljenika počne raditi u inozemstvu, postupak ponovnog utvrđivanja mirovine provest će se prema uvjetima u državi u kojoj radi. Mirovina mu se neće ponovno odrediti prema Zakonu o mirovinskom osiguranju jer nema naknadno navršeni mirovinski staž i ostvarenu plaću u razdoblju od 12 mjeseci u hrvatskom mirovinskom osiguranju.
Obavljanje djelatnosti koje ne utječu na obustavu isplate mirovine
Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o obrtu (Nar. nov., br. 68/07), koji je na snazi od 10. srpnja 2007., uvedena je mogućnost obavljanja obrta kao sporednog zanimanja ili domaće radinosti, a koja djelatnost ne utječe na pravo umirovljenika na ostvarivanje mirovine. Fizička osoba ne stječe status obrtnika nego se vodi u evidenciji koju vode nadležni uredi državne uprave u županijama, odnosno ured Grada Zagreba. Pod domaćom radinošću podrazumijeva se izrada pojedinih proizvoda koje fizička osoba obavlja kod kuće osobnim radom, a pod sporednim zanimanjem obavljanje određenih usluga održavanja i popravaka.
Djelatnosti koje se mogu obavljati kao kućna radinost ili kao sporedno zanimanje propisane su Pravilnikom o obliku i načinu vođenja odobrenja za obavljanje domaće radinosti ili sporednog zanimanja s listama proizvoda i usluga. Za vrijeme obavljanja sporednog zanimanja ili kućne radinosti, umirovljenici nemaju obvezu plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje, niti im se obustavlja isplata mirovine. Ukupni bruto primici ostvareni od obavljanja navedenih djelatnosti ne smiju prelaziti iznos deset bruto prosječnih mjesečnih plaća u kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju djelatnosti (članak 1.b točka 6. Zakona o obrtu). Obavljanje različitih honorarnih poslova i povremenih poslova na temelju ugovora o djelu, koji ne proizvode pravne učinke ugovora o radu ili obavljanja samostalne djelatnosti, ne utječu na obustavu isplate mirovine.
Postupak ponovnog utvrđivanja mirovine nakon prekida mirovine
Nakon prekida mirovine (prijevremene starosne ili starosne), korisnik može ponovno ostvariti prijevremenu starosnu ili starosnu mirovinu, a korisnik invalidske mirovine zbog većeg stupnja invalidnosti može ostvariti invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad ili prijevremenu starosnu mirovinu. Prema članku 90. stavak 1. i 5. Zakona, korisniku prijevremene starosne mirovine ili starosne mirovine, u povodu naknadnog rada, na njegov zahtjev, može se ponovno utvrditi mirovina pod uvjetom da je proveo najmanje jednu godinu staža osiguranja nakon stjecanja prava na mirovinu.
To se odnosi na osiguranike koji imaju obvezu osiguranja na temelju zaključivanja ugovora o radu ili sličnog rada koji uključuje nesamostalni rad, obavljanja samostalne djelatnosti, obavljanja registrirane poljoprivredne djelatnosti, upravljanja trgovačkim društvom, vjerske službe, rada u međunarodnim organizacijama, kao i na korisnike koji su obavljali neformalne oblike rada (ostvarivanje drugog dohotka prema poreznim propisima). Izračun mirovine obavlja se na temelju ukupnog mirovinskog staža (prethodnog i naknadno navršenog staža osiguranja) i prosječnih vrijednosnih bodova, na temelju ostvarenog dohotka iz čitavog radnog vijeka osiguranika.
Utjecaj polaznog faktora i dodatka na mirovinu
Kad se korisniku prijevremene starosne mirovine ponovno određuje ista mirovina ili starosna mirovina, ona će se smanjiti za odgovarajući postotak smanjenja polaznog faktora iz članka 78. stavak 2. Zakona, za svaki mjesec za koji je osiguranik primio prije određenu prijevremenu starosnu mirovinu. Polaznim faktorom određuje se smanjenje mirovine u odnosu na životnu dob osiguranika i navršeni ukupni mirovinski stažu u trenutku ostvarivanja prava na prijevremenu starosnu mirovinu od 0,34% do 0,15 % po mjesecu prijašnjeg ostvarivanja te mirovine, u odnosu na uvjet starosti za starosnu mirovinu.
Kod ponovnog određivanja mirovine iza prethodnog korištenja invalidske mirovine zbog profesionalne nesposobnosti za rad, nema smanjenja mirovine, budući da će se nova mirovina odrediti na temelju mirovinskog staža i ostvarene plaće do dana stjecanja prava na invalidsku mirovinu zbog opće nesposobnosti za rad, prava na starosnu ili prijevremenu starosnu mirovinu (članak 90. stavak 6. Zakona).
Prema Zakonu o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, uz ponovno određene mirovine isplaćuje se novi iznos dodatka na mirovinu. Dodatak se određuje u visini od 4% do 27% od iznosa određene mirovine, ovisno o godini u kojoj je ostvareno pravo na mirovinu, počevši od 1. siječnja 1999. Od 1. siječnja 2012. dodatak na mirovinu određen na način i pod uvjetima iz toga Zakona sastavni je dio mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju. Svota mirovine, zajedno s dodatkom na mirovinu, ne može biti veća od najviše mirovine određene prema Zakonu o najvišoj mirovini.
Najviša mirovina i zastupnička mirovina
Zakonom o dopunama Zakona o najvišoj mirovini iz 2001. (Nar. nov., br 82/01), dopunjene su odredbe Zakona, u pogledu uvođenja novih kategorija osiguranika na koje se odnose odredbe o ograničenju visine mirovina. Predviđenim proširenjem (članak 1.a), obuhvaćeni su osiguranici koji mirovine ostvaruju prema Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji i Zakonu o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru.
Dana 3. veljače 2012. na snagu je stupio Zakon o izmjenama Zakona o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru, prema kojem zastupnik nakon prestanka zastupničkog mandata ostvaruje pravo na mirovinu prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, kao i svi drugi osiguranici mirovinskog osiguranja (članak 8. stavak 1.). Također, na tako ostvarene mirovine zastupnika više se ne primjenjuje odredba članka 1.a Zakona o najvišoj mirovini.
Time i ostale kategorije osoba na koje se Zakon o pravima i dužnostima zastupnika u Hrvatskom saboru odnosi (suci Ustavnog suda RH prema članku 13. stavku 1. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu Republike Hrvatske i glavni državni revizor prema članku 8. stavku 6. Zakona o Državnom uredu za reviziju), na jednaki način ostvaruju pravo na mirovinu. Od 22. prosinca 2011. na snazi je novi Zakon o Vladi Republike Hrvatske, koji, za razliku od prijašnjeg Zakona o Vladi Republike Hrvatske (članak 34.), više ne sadrži odredbu prema kojoj članovi Vlade po prestanku dužnosti imaju pravo na mirovinu prema propisima kojima je uređeno pravo na mirovinu zastupnika u Hrvatskom saboru.
Mr. sc. Kate Bagović