Posljedice porezne reforme koje će građani najviše osjetiti odnose se na Zakon o porezu na dodanu vrijednost (PDV). Njegovim izmjenama i dopunama, od 1. ožujka 2012. povećava se osnovna stopa poreza na dodanu vrijednost sa 23% na 25%. Uvodi se snižena stopa od 10% umjesto dosadašnjih 23% za jestiva ulja i masti, dječju hranu i prerađenu hranu na bazi žitarica za dojenčad i malu djecu, bijeli šećer te na isporuku vode (osim one koja se stavlja na tržište u bocama ili drugoj ambalaži).
Ograničava se pravo na odbitak pretporeza pa tako porezni obveznik nema pravo na odbijanje pretporeza za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uključujući nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima, osim ako su isključivo namijenjeni za obavljanje određenih djelatnosti. Dakle, iznimka u kojoj se ipak može odbiti pretporez odnosi se na plovila i zrakoplove koji se nabavljaju za daljnju prodaju, kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanja ili ako se radi o osobnim automobilima i drugim prijevoznim sredstvima za osobni prijevoz koja se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servisnu službu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoz umrlih, iznajmljivanje ili se nabavljaju za daljnju prodaju (članak 20. stavak 12.).
Također se ograničava odbitak pretporeza za nabavu usluga i dobara za potrebe reprezentacije pri čemu se pod reprezentacijom smatraju izdaci za ugošćivanje poslovnih partnera, darivanje poslovnih partnera, plaćanje poslovnim partnerima izdataka za odmor, sport i razonodu, izdataka za najam kuća za odmor, automobila, plovila, zrakoplova i sl.
Od 1. siječnja 2013. proširuje se primjena povlaštene stope PDV-a od 10% na usluge pripremanja hrane i obavljanje usluga prehrane u ugostiteljskim objektima te pripremanje i usluživanje bezalkoholnih pića i napitaka, vina i piva u tim objektima sukladno posebnim propisima (članak 10.a stavak 2. točka b).
Početkom 2013. povećava se prag za upis u registar obveznika PDV-a na 230.000,00 kuna, što će uvelike olakšati poslovanje poduzetnika koji su bili obvezni upisati se u registar ako su prešli dosad relativno niski prag od 85.000,00 kuna. Olakšava se poslovanje i onim poreznim obveznicima koji ostvaruju godišnji promet do 800.000,00 kuna (povećanje s dosadašnjih 300.000,00 kuna) jer postaju tromjesečni porezni obveznici (osim ako sami ne odluče da budu mjesečni porezni obveznici). Tim poduzetnicima prilično se pojednostavljuje poslovanje jer tromjesečni porezni obveznik podnosi samo četiri Obrasca poreza na dodanu vrijednost godišnje umjesto dvanaest.
U Zakonu o porezu na dohodak također je došlo do bitnih promjena. Izmjene stupaju na snagu 1. ožujka 2012. Povećava se osnovni mjesečni osobni odbitak sa 1.800,00 kuna na 2.200,00 kuna, dok je osobni odbitak umirovljenika povećan sa 3.200,00 kuna na 3.400,00 kuna.
Zbog promjene osnovnog osobnog odbitka izmijenjeni su i porezni razredi (porezne osnovice), dok porezne stope ostaju iste (12, 25 i 40%). Porezna stopa od 12% plaća se na poreznu osnovicu do 2.200,00 kuna mjesečno, porezna stopa od 25% primjenjuje se na razliku porezne osnovice iznad 2.200,00 kuna do 8.800,00 kuna mjesečno, dok se porezna stopa od 40% primjenjuje na razliku porezne osnovice iznad 8.800,00 kuna mjesečno. Ovime se povećava neto plaća za otprilike 800.000,00 radnika i obrtnika koji ostvaruju bruto plaću između 4.000,00-8.000,00 kuna, te mirovina za oko 200.000,00 umirovljenika koji ostvaruju mirovinu u rasponu od 5.000,00-7.000,00 kuna, s jednim uzdržavanim članom.
Određeno je da se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fizičke osobe čiji su godišnji primici (oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez na dohodak i drugi primici koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom) manji od 11.000,00 kuna.
Nove kategorije oporezivih dohodaka postaju dividende i udjeli u dobiti na temelju udjela u kapitalu iznad 12.000,00 kuna godišnje na koje se plaća porez po stopi od 12% (članak 30. stavak 11.). Mirovine ostvarene u inozemstvu također se smatraju primicima po osnovi nesamostalnog rada, odnosno postaju oporezive. Na predujam poreza na dohodak od mirovina ostvarenih u inozemstvu moraju paziti sami umirovljenici te obračunati i uplatiti porez državi u roku od 8 dana od primitka mirovine.
U cilju poticanja investicija koje bi dovele do povećanja gospodarskog rasta kao i do povećanja zaposlenosti, izmijenjen je i dopunjen Zakon o porezu na dobit. Na iznose preko 12.000,00 kn godišnje i bez obzira na godinu u kojoj je dobit ostvarena, uvedena je obveza plaćanja poreza po odbitku na dividende i neto udjele u dobiti po stopi od 12% po odbitku, što znači da se porez plaća istovremeno s isplatom dobiti vlasnicima.
Značajno se skraćuje rok za priznavanjem vrijednosnog usklađivanja, pa se od 1. ožujka 2012. vrijednosna usklađenja po osnovi ispravka vrijednosti potraživanja od kupaca za isporučena dobra i obavljene usluge, priznaju kao rashod ako je od dospijeća potraživanja do kraja poreznog razdoblja proteklo više od 60 dana (dosadašnji rok je bio 120 dana). Ovime se povećava iznos porezno priznatog rashoda u slučajevima kada potraživanja nisu naplaćena.
Određeno je i da se troškovima reprezentacije ne smatra davanje proizvoda i roba iz asortimana poreznog obveznika potrošačima ako je njihova pojedinačna vrijednost do 80,00 kuna bez poreza na dodanu vrijednost (članak 7. stavak 6.).
Od 1. siječnja 2013. na snazi su odredbe koje omogućavaju smanjenje osnovice poreza na dobit isključivo u slučaju kada se ostvarena dobit poreznog razdoblja koristi za povećanje temeljnog kapitala sukladno Zakonu o trgovačkim društvima. Porezni obveznik koji se odluči na ovakvo smanjivanje porezne osnovice mora u roku od šest mjeseci nakon isteka roka za podnošenje prijave poreza na dobit dostaviti dokaz nadležnoj ispostavi Porezne uprave da je izvršio povećanje temeljnog kapitala.
Jedinstveni propis kojim su uređeni doprinosi za sva obvezna socijalna osiguranja Republike Hrvatske jest Zakon o doprinosima. Njegovim izmjenama i dopunama smanjuju se doprinosi na plaće kao izravna mjera povećanja konkurentnosti gospodarstva. Od 1. svibnja 2012. smanjuje se opća stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje sa 15% na 13%, što znači da će se primijeniti na plaće od svibnja 2012. nadalje. Ostale izmjene stupaju na snagu 1. ožujka 2012.
Kao jedna od poticajnih mjera u sklopu pronatalitetne politike uvedena je dopuna koja iznimno propisuje da se osobe koje imaju evidentirani radni staž s osnove roditelja koji obavlja roditeljske dužnosti mogu evidentirati kao osobe koje se prvi puta zapošljavaju po osnovi ugovora o stručnom osposobljavanju za rad - volontiranju (članak 7. stavak 35.).
Uvodi se obveza prijeboja dospjelih, a neplaćenih obveza doprinosa s potraživanjima koje obveznik doprinosa, odnosno dužnik ima na temelju ugovornog odnosa s HZZO-om.
Ukoliko se promijeni iznos mirovine ili invalidnine i to za više od 5% u odnosu prema važećoj mjesečnoj osnovici, porezna uprava može, na zahtjev osiguranika ili po službenoj dužnosti, utvrditi novi iznos osnovice s početkom primjene za godinu koja slijedi iza godine u kojoj je promjena nastala (članak 133. stavak 3.).
Zastara prava na utvrđivanje doprinosa za osiguranike kojima je svojstvo u osiguranju utvrđeno za razdoblje koje prethodi godini u kojoj je pokrenut postupak za utvrđivanje svojstva osiguranika, počinje teći nakon isteka godine u kojoj je utvrđeno svojstvo u osiguranju (članak 230.a).
Promjene porezne politike i poreznih propisa vrše se prvenstveno radi unaprjeđenja poreznog sustava koji dovodi do učinkovitijeg ubiranja poreza i poreznih doprinosa. Sve ove promjene trebale bi potaknuti gospodarski oporavak i doprinijeti razvoju poduzetništva. Isto tako, porezni teret pokušava se ravnomjerno rasporediti na porezne obveznike prema njihovoj gospodarskoj snazi, što bi značilo da će veći teret snositi oni porezni obveznici koji imaju veća primanja, a zaštititi oni s najnižim primicima.
Marina Turković