Na trenutnoj saborskoj sjednici jedna od točaka dnevnog reda je i Zakon o izmjenama i dopuni Zakona o izvlaštenju. Za Prijedlog tog Zakona, 7. ožujka 2012. prihvaćena je primjena hitnog postupka.
Njegovo donošenje vrlo je izvjesno i zapravo očekivano, budući da se on u biti odnosi na usklađenje s prije dvije godine donesenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima (Narodne novine, broj 153/2009), kojim su uvedeni specijalizirani upravni sudovi te Visoki upravni sud Republike Hrvatske. Ti sudovi su, sukladno odredbi članka 34. podstavka 1. toga Zakona, započeli s radom 1. siječnja 2012. godine.
Naime, Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izvlaštenju (Narodne novine, broj 114/2001), uvedena je nadležnost županijskih sudova za postupanje po tužbama protiv drugostupanjskih rješenja o izvlaštenju, dakle protiv pojedinačnih odluka javnopravnih tijela, i to na način da se protiv drugostupanjskog rješenja o izvlaštenju može podnijeti tužba mjesno nadležnom županijskom sudu, primjenom Zakona o upravnim sporovima.
Međutim, navedena nadležnost županijskih sudova prema odredbama Glave V.a Zakona o izvlaštenju, u suprotnosti je s ustanovljenom nadležnošću upravnih sudova prema Zakonu o sudovima i novom Zakonu o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 20/2010).
Stoga se u cilju jasnog razgraničenja nadležnosti ustanovljenih sudova i odgovarajuće primjene važećih zakonskih postupovnih odredaba ukazuje nužnim izmijeniti one odredbe Zakona o izvlaštenju koje su zaostale kao prijelazno rješenje u osiguravanju pravne zaštite pred sudovima pune jurisdikcije, a na temelju članka 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda i članka 1. Protokola 1. uz Konvenciju te članka 29. stavka 1. Ustava Republike Hrvatske, na što je ukazao Ustavni sud RH svojim odlukama, br. U-I-745/1999 od 8. studenoga 2000. i U-I-523/2002 od 10. prosinca 2008.
Kako su određivanjem ustrojstva, djelokruga i načina rada upravnih sudova, kao sudova pune jurisdikcije, koji sukladno odredbama Zakona o upravnim sporovima, imaju pravo i dužnost kontradiktorno raspravljati te samostalno izvesti i ocijeniti dokaze, ostvareni uvjeti za odgovarajuću pravnu zaštitu u postupanju po tužbama protiv drugostupanjskih rješenja o izvlaštenju pred upravnim sudovima, nužno je postojeću nadležnost redovnih županijskih sudova, po važećim odredbama Zakona o izvlaštenju, izmijeniti u svrhu dosljedne provedbe ustrojstva, djelokruga i načina rada ustanovljenih upravnih sudova, kao specijaliziranih sudova pune jurisdikcije, sukladno Zakonu o sudovima i Zakonu o upravnim sporovima.
Stupanjem na snagu Zakona o sudovima i Zakona o upravnim sporovima te početkom rada upravnih sudova i Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, omogućen je odgovarajući postupak zaštite temeljnih prava sukladno članku 6. stavku 1. Konvencije u vezi sa člankom 1. Protokola 1. uz Konvenciju. Stoga se prijelazno rješenje sadržano u odredbama Zakona o izvlaštenju ukazuje nepotrebnim i suprotnim ustanovljenom ustrojstvu i djelokrugu rada sudova u Republici Hrvatskoj.
Ovim Prijedlogom Zakona propisan je također i prijelazni režim. Naime, u članku 4. Prijedloga Zakona propisano je da će županijski sudovi zaprimljene predmete koji se odnose na postupke izvlaštenja, a koji ne budu pravomoćno dovršeni do stupanja na snagu toga Zakona, ustupiti mjesno nadležnim upravnim sudovima, s time da će se sudski predmeti koji su zaprimljeni pred županijskim sudovima, a ne budu dovršeni do stupanja na snagu ovoga Zakona, dovršiti prema odredbama Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, br. 53/91, 9/92 i 77/92). Ujedno je propisano da će zbog složenosti upravne stvari, kao i radi boljeg razjašnjenja stanja stvari, sud u ovim predmetima odlučiti na temelju usmene, neposredne i javne rasprave.
Na kraju treba spomenuti da se Prijedlogom Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o izvlaštenju predlaže usklađivanje i sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007, 38/2009, 55/2011 i 90/2011), budući da se izvod iz detaljnog plana uređenja više ne izdaje.