Institut suvlasništva na nekretnini uređuju odredbe članka 36. do 56. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Tako je člankom 37. Zakona propisano da se u pravnom prometu uzima da je idealni dio stvari samostalna stvar; sve što je određeno za stvari vrijedi i za idealne dijelove, ako nije što posebno propisano.
Svaki suvlasnik je vlasnik onoga idealnoga dijela stvari koji odgovara njegovom suvlasničkom dijelu, pa glede njega ima sve ovlasti kakve pripadaju vlasniku, ako ih može izvršavati s obzirom na narav idealnoga dijela. Što se tiče raspolaganja suvlasničkom stvari, valja istaknuti da svaki suvlasnik smije samostalno pravno raspolagati svojim idealnim dijelom stvari, odnosno svojim suvlasničkim dijelom po pravilima koja vrijede za vlasnikova pravna raspolaganja stvarima ako time ne dira u tuđa prava. Kad suvlasnik prodaje svoj dio, ostali suvlasnici nemaju pravo prvokupa, osim ako im to pravo pripada na posebnom pravnom temelju.
Kod raspolaganja suvlasničkim udjelom stvari (idealnim dijelom) valja voditi računa da isprava, koja bude sastavljena o nekom pravnom poslu kojim se raspolaže suvlasničkim dijelom, bude podobna za zemljišnoknjižni upis prema pravilima propisanim Zakonom o zemljišnim knjigama, odnosno da udovoljava općim i posebnim pretpostavkama za upis. Prema članku 108. stavku 1. Zakona o zemljišnim knjigama, zemljišnoknjižni sud će, nakon što je pregledao prijedlog za upis i priloge, dopustiti upis ako:
- iz zemljišne knjige nije vidljivo da bi glede predmeta upisa postojala zapreka tom upisu,
- nema osnove za sumnju u to jesu li osobe protiv kojih se zahtijeva upis sposobne raspolagati predmetom na koji se upis odnosi, niti u to je li osoba koja je prijedlog podnijela na to ovlaštena,
- utemeljenost prijedloga proizlazi iz sadržaja podnesenih isprava i
- isprave imaju potrebni oblik.
Vezano uz raspolaganje suvlasničkim dijelom, koji u naravi predstavlja stan, ali koji kao takav nije upisan u zemljišne knjige, dakle, u slučaju raspolaganja dijelom nekretnine na kojoj nije uspostavljeno vlasništvo posebnog dijela nekretnine i postupanja zemljišnoknjižnog suda u povodu prijedloga za upis, postoji Odluka Županijskog suda u Dubrovniku, broj Gž-873/09, od 16. lipnja 2011., u kojoj je o tom pitanju istaknuto sljedeće:
„Ugovor o prodaji stana kao posebnog dijela zgrade nije tabularna isprava na temelju koje se može dopustiti upis vlasništva na kupca kada je prodavatelj (odnosno njegov prednik) upisan u zemljišnim knjigama kao suvlasnik zgrade.
Uknjižba etažnog vlasništva prije stupanja na snagu Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00,114/01, 79/06, 141/06, 146/08 i 38/09 - dalje: ZV) provodila se u skladu s odredbom čl. 27. i sl. Zakona o vlasništvu na dijelovima zgrada ("Narodne novine", br. 52/73). U tom Zakonu u posebnoj je glavi propisan način uknjižbe prava etažnog vlasništva.
Budući da prednik predlagatelja nije bio uknjižen kao etažni vlasnik posebnog dijela zgrade, a predlagatelj nije uz prijedlog priložio isprave za uspostavu vlasništva tog posebnog dijela nekretnina kao prava povezanog s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine, to je pravilno prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo odbivši predloženi upis.
Ocjenjuje se potrebnim ukazati da se vlasništvo posebnog dijela nekretnine uspostavlja upisom u zemljišnu knjigu kao pravo povezano s određenim suvlasničkim dijelom te nekretnine (čl. 72. st. 1. ZV-a). Da bi se proveo upis vlasništva posebnog dijela nekretnine, potrebno je uz prijedlog za upis priložiti ispravu kojom je nadležna upravna vlast potvrdila da je određeni stan ili druga prostorija u određenoj zgradi na određenoj zemljišnoj čestici samostalna uporabna cjelina u smislu odredbe čl. 67. ZV-a (u izvorniku ili ovjerenom prijepisu) te pravomoćnu sudsku odluku kojom je sud utvrdio korisnu vrijednost stana na kojem se uspostavlja vlasništvo posebnog dijela te korisnih vrijednosti svih stanova i ostalih prostorija cijele nekretnine u skladu s odredbom čl. 74. ZV-a.
Pravomoćna odluka suda o utvrđenju korisnih vrijednosti ne mora se priložiti kada su suvlasnici suglasno odlučili da će svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim suvlasničkim dijelom povezati vlasništvo određenog posebnog dijela nekretnine i tada će pravomoćnu sudsku odluku zamijeniti isprava koju su o tome sastavili suvlasnici koja je potrebna za zemljišnoknjižni upis. Prijedlogu za upis mora biti priložena pisana suglasnost svih suvlasnika nekretnine da pristaju na uspostavu vlasništva posebnog dijela nekretnine (čl. 73. st. 1. ZV-a), koja se mora dati u ispravi koja ispunjava sve pretpostavke za valjanost tabularne isprave za uknjižbu, a ako je tko od suvlasnika neosnovano uskratio dati suglasnost, njegovu suglasnost zamijenit će pravomoćna sudska odluka (čl. 73. st. 2. ZV-a)."
Dakle, prema navedenoj odluci, zemljišnoknjižni sud neće dopustiti upis stana na temelju ugovora o prodaji stana kada je prodavatelj upisan kao suvlasnik zgrade.