Na žalost mnogih koji su očekivali suprotno, odgovor na sva ova pitanja je DA. Naime, prema članku 34. stavku 1. Zakona o Hrvatskoj radioteleviziji, svatko tko ima u vlasništvu ili posjedu radijski i televizijski prijamnik odnosno drugi uređaj za prijam radijskog ili audiovizualnog programa (u nastavku: prijamnik), na području Republike Hrvatske koje je pokriveno prijenosnim signalom, dužan je HRT-u plaćati mjesečnu pristojbu.
Dakle, RTV pristojba nije naknada za gledanje ili slušanje programa HRT-a, nego naknada vlasnika ili posjednika radijskoga i/ili televizijskoga prijamnika koji zajedno s ostalim obveznicima plaćanja pristojbe sudjeluje u financiranju javnog RTV servisa. Obveznik plaćanja RTV pristojbe je svaka osoba koja je vlasnik ili posjednik uređaja/prijamnika radijskog ili audiovizualnog programa, u koje uvrštavamo sve uređaje koji omogućavaju prijam tih programa (televizor, radio, autoradio, računalo, mp3 i mp4 playeri, mobiteli…), bez obzira koristi li te programe ili ne.
Zakonom o HRT-u isto tako propisano je da kućanstva koja u vlasništvu ili posjedu imaju dva ili više prijamnika, plaćaju mjesečnu pristojbu kao da imaju jedan prijamnik. U smislu toga Zakona, kućanstvom se smatra svaka obiteljska ili druga zajednica osoba koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirenje osnovnih životnih potreba (prehrane, stanovanja i sl.).
Prema tome, ako jedno kućanstvo posjeduje više prijamnika (nekoliko televizora, radio prijamnika, računala ili mobitela), plaćat će jednu mjesečnu pristojbu odnosno plaćat će pristojbu samo za jedan prijamnik.
Visinu mjesečne pristojbe za svaku godinu utvrđuje Nadzorni odbor HRT-a na temelju statističkih podataka o prosječnoj neto plaći zaposlenih za prethodnu godinu, a iznosi najviše 1,5% prosječne neto mjesečne plaće zaposlenih u državi. Odlukom o utvrđivanju visine mjesečne pristojbe koja se plaća Hrvatskoj radioteleviziji za 2012. godinu, u ovoj godini propisana je mjesečna pristojba u iznosu od 80,00 kuna.
U slučaju da fizička osoba u kućanstvu nema niti jedan uređaj koji prima audio ili video signal pa shodno tome ne plaća mjesečnu pristojbu te nije član kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, zakonodavac je odredio da je ipak dužna plaćati pristojbu ako ima prijamnik (autoradio) u motornom vozilu registriranom na svoje ime (članak 34. stavak 3. Zakona o HRT-u).
Pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost, imaju obvezu plaćanja pristojbe za svaki prijemnik. To znači da pravne osobe, odnosno poduzeća koja primjerice imaju 10 službenih automobila s ugrađenim prijamnicima, moraju platiti 10 zasebnih mjesečnih pristojbi.
Iznimno, pravne i fizičke osobe koje obavljaju ugostiteljsku djelatnost sukladno Zakonu o ugostiteljskoj djelatnosti, plaćanjem mjesečne pristojbe za jedan prijamnik u ugostiteljskom objektu, stječu pravo za tu cijenu koristiti tri dodatna prijamnika, ali u istom ugostiteljskom objektu.
Čak i ako posjedujemo prijamnik koji je u kvaru, obveznici smo plaćanja pristojbe sve dok neupotrebljivi prijamnik propisno ne odjavimo.
Uprava Hrvatske radiotelevizije, donijela je Odluku o načinu odjave prijamnika koja je na snazi od 7. veljače 2012. U toj Odluci stoji da se prijamnik koji je neupotrebljiv te se trajno zbog kvara ne može koristiti, odjavljuje trajno uz predočenje izvorne potvrde ovlaštenog servisa o nemogućnosti daljnjeg rada i korištenja tog prijamnika. Zahtjev za odjavljivanje prijamnika mora se isključivo podnijeti na službenom obrascu HRT-a, koji se nalazi na internetskim stranicama HRT-a.
Razlog odjave prijamnika, odnosno plaćanja pristojbe omogućava se u ovim slučajevima:
1. ne posjedovanje prijamnika u domaćinstvu ili poslovnom prostoru – u tom slučaju trebamo poslati Zahtjev za odjavu prijamnika koji je potpisan i ovjeren kod javnog bilježnika,
2. odlazak u Dom umirovljenika – potrebno je priložiti potvrdu Doma umirovljenika ili Ustanove o smještaju i kopiju računa plaćanja,
3. smrt obveznika plaćanja RTV pristojbe – potrebno je priložiti smrtni list i kopiju računa plaćanja,
4. prestanak rada obrta ili pravne osobe – prilaže se potvrda nadležne ustanove o prestanku djelatnosti ili Rješenje iz sudskog/obrtnog registra.
Dakako, u slučaju smrti obveznika plaćanja ili odlaska u Dom umirovljenika, prijamnik možemo odjaviti jedino pod uvjetom da na navedenoj adresi više nitko ne boravi. Sama odjava prijamnika može se izvršiti jedino uz potpisanu i ovjerenu Izjavu kod javnog bilježnika u kojoj izjavljujemo pod kaznenom i materijalnom odgovornošću da je navedeni razlog odjave RTV prijamnika istinit. Odjava prijamnika vrijedi tek od prvog slijedećeg mjeseca od datuma ovjerene Izjave.
Kod obveznika plaćanja RTV pristojbe često se čuju negodovanja vezana uz prikazivanje promidžbenih poruka (reklama) na HRT-u. Većina smatra kako bi zbog plaćanja RTV pristojbi koje služe za rad i održavanje HRT-a, na javnoj televiziji trebalo prikazivati puno manje reklama. Međutim, Hrvatska radiotelevizija ne može se financirati isključivo iz pristojbi pa koristi dualistički način financiranja svojih programa (pristojbu i komercijalne prihode). Omjer financiranja iz pristojbi i marketinških prihoda iznosi otprilike 70:30, a sredstva prikupljena iz reklama najčešće se koriste za plaćanje osvojenih nagrada u raznim kvizovima koji se prikazuju na HRT-u. Ipak, gledatelji su zaštićeni od prekomjernog prikazivanja promidžbenih poruka odredbama članka 37. Zakona o HRT-u koji propisuje trajanje i vrijeme prikazivanja takvih reklama.
Naveli smo već da pristojbu plaća osoba koja ima prijamnik u vlasništvu ili u posjedu, dok su plaćanja pretplate oslobođeni ostali članovi istog kućanstva.
Što se tiče najmoprimaca (podstanara), oni su ovlašteni posjednici stana sve dok im traje ugovor o najmu stana te iako njihov najmodavac plaća mjesečnu pristojbu za stan u kojem on odvojeno živi, to nije isto kućanstvo, pa se shodno tome, plaća pristojba i za taj stan.
Na posljednjoj sjednici Uprave Hrvatske televizije, donijeta je i Odluka o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe koja je također stupila na snagu 7. veljače 2012. Odlukom je propisano da je obveznik plaćanja mjesečne pristojbe dužan platiti pristojbu mjesečno i to najkasnije do 25. dana u tekućem kalendarskom mjesecu za tekući kalendarski mjesec.
U slučaju dospjele, a neplaćene mjesečne pristojbe, HRT je ovlašten takvu dospjelu, a neplaćenu mjesečnu pristojbu naplaćivati, odnosno, ostvarivati u ovršnom postupku putem nadležnih javnih bilježnika odnosno nadležnih sudova, a temeljem računa HRT-a izdanog za mjesečnu pristojbu, kao i temeljem izvoda iz poslovnih knjiga HRT-a, koje isprave predstavljaju vjerodostojne isprave u smislu relevantnih odredbi Ovršnog zakona (čl. 3. st. 4. Odluke o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe). Prije nego pokrene ovršni postupak zbog neplaćanja RTV pristojbe, HRT će obvezniku plaćanja dva puta poslati opomenu za plaćanje, a nakon toga će obveznika pozvati na plaćanje putem odvjetnika.
Prema članku 232. Zakona o obveznim odnosima, tražbine radiopostaje i radiotelevizijske postaje za uporabu radioprijamnika i televizijskog prijamnika, zastarijevaju za jednu godinu. Na zastaru potraživanja sud ne pazi po službenoj dužnosti, pa je obveza, odnosno pravo tuženika da se pozove na zastaru potraživanja ako do nje dođe.
Zakonom o HRT-u propisano je da su osobe koje imaju u vlasništvu ili posjedu prijamnik, a nisu članovi kućanstva koje plaća mjesečnu pristojbu, obvezne prijaviti prijamnik najkasnije u roku od 30 dana od nabave prijamnika ili registracije motornog vozila s ugrađenim prijamnikom. Svaka promjena adrese, mjesta stanovanja ili sjedišta mora se prijaviti najkasnije u roku od 15 dana od dana promjene.
Povlasticu neplaćanja pristojbe imaju predškolske ustanove, osnovne i srednje škole koje su oslobođene plaćanja za prijamnike koji im služe u svrhu obavljanja djelatnosti, kao i pravne osobe, udruge bez pravne osobnosti, obrtnici i druge fizičke osobe koje obavljaju samostalnu djelatnost za druge uređaje za prijam radijskog ili audiovizualnog programa, a koji služe isključivo u svrhu obavljanja djelatnosti. Oslobođenje od plaćanja mjesečne pristojbe imaju i nakladnici radija i televizije za prijamnike koji im isključivo služe za kontrolu vlastitog emitiranog programa.
Osim samostalnog prijavljivanja da posjedujemo ili smo vlasnici nekog prijamnika koji prima audio ili video signal, na što imamo zakonsku obavezu u roku od 30 dana od nabave istog, kontrolu obavljaju i ovlaštene osobe HRT-a odnosno kontrolori ili ranije uvriježeni naziv, inkasatori. Ako ne prijavimo prijamnik u zakonskom roku ili se koristimo odjavljenim prijamnikom, prekršitelj (fizička osoba) kažnjava se novčanom kaznom od tisuću kuna, dok se pravna osoba za taj prekršaj kažnjava novčanom kaznom od pet tisuća kuna.
U Odluci o načinu kontrole plaćanja mjesečne pristojbe određeno je kako HRT ima pravo i obvezu putem ovlaštenih osoba provoditi kontrolu plaćanja mjesečne pristojbe od strane obveznika plaćanja. Ovlaštene osobe HRT-a, odnosno kontrolori moraju se uvijek identificirati službenom iskaznicom HRT-a prilikom obavljanja svake radnje kontrole plaćanja.
Postavlja se pitanje jesu li građani dužni pustiti kontrolore u svoj posjed? U skladu s člankom 34. Ustava Republike Hrvatske, dom je nepovrediv i samo sud može obrazloženim pisanim nalogom utemeljenim na zakonu odrediti da se dom ili drugi prostor pretraži. Isti članak dalje propisuje kako jedino redarstvene vlasti odnosno policija, bez sudskog naloga ili privole držatelja stana pod određenim uvjetima smiju ući u dom te izvršiti pretragu. Pravo je stanara da on ili njegov zastupnik i obvezatno dva svjedoka budu nazočni pri pretrazi doma ili drugog prostora.
Ako se osvrnemo i na članak 5. Ustava, koji kaže kako zakoni moraju biti u suglasnosti s Ustavom, a ostali propisi i s Ustavom i sa zakonom, to se odnosi i na odredbe Zakona o HRT-u, pa prema tome kontrolori nemaju pravo ulaska u naš stan bez našeg dopuštenja.
Ono što kontrolori HRT-a mogu, to je neposrednim opažanjem utvrditi ima li neko kućanstvo prijamnik u smislu Zakona o HRT-u (vide antenu na krovu kuće, čuju zvuk TV ili radioaparata, te o tome sastave zapisnik koji je valjan i u slučaju odbijanja potpisa od strane obveznika plaćanja).
Zaključno, pristojbu plaća svatko tko ima bilo kakav uređaj/prijamnik kojim može slušati radijski ili gledati televizijski program bez obzira koristi li tu mogućnost ili ne. Čak i ako posjedujemo samo jedan, ali neispravan prijamnik, dužni smo plaćati mjesečnu pristojbu sve dok ga propisno ne odjavimo. Uza sva negodovanja zbog obveze plaćanja RTV pristojbe, negativan kontekst ima i socijalno nepravedni karakter odmjeravanja pristojbe, prema kojem jednako plaćaju oni koji imaju tisuću kuna mirovine i oni s menadžerskim ugovorima. Možda bi pravednija raspodjela bila kad bi socijalno osjetljive skupine plaćale umanjenu pretplatu ili pretplatu čiji je zakonski postotak od 1,5 % u skladu s visinom njihovih primanja.
Marina Turković