c S
U središtu

Bitne pretpostavke (ne)dopuštenosti otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem

10.07.2012 Kako bi se moglo provesti zakonito otkazivanje ugovora o radu zbog skrivljenog ponašanja radnika, poslodavac je obvezan provesti propisani postupak iznošenja obrane radnika odnosno tražiti očitovanje radnika bez obzira na izvjesnost postojanja povrede radne obveze.

Treba naglasiti da je za ocjenu dopuštenosti otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika, ključna materijalnopravno važna pretpostavka - razlog otkazivanja. Pri tome, za dopušteni razlog otkazivanja nije bitna činjenica radi li se o, primjerice, očitoj šteti odnosno oštećivanju imovine poslodavca i/ili krađi više ili manje vrijednog predmeta ili iznosa novca za samoga poslodavca, već je dovoljno da takvim aktom radnik iskazuje kako ne uvažava određeno pravo (u konkretnom slučaju pravo vlasništva) poslodavca kao druge ugovorne strane, te stoga i dolazi do raskida ugovora o radu.

Međutim, nije dovoljno samo postojanje, odnosno dokazivanje postojanja kršenja obveza iz radnog odnosa od strane radnika, nego je i kogentnim normama propisan postupak koji je potrebno provesti prije otkazivanja, a sukladno članku 107. i 111. Zakona o radu.

Stoga, poslodavac bi morao:

- uputiti prethodno pisano upozorenje radniku zbog neizvršavanja ili kršenja obveza iz radnog odnosa, uz ukazivanje na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza,

- omogućiti radniku da nakon toga iznese svoju obranu, osim ako postoje naročito opravdane okolnosti zbog kojih se ne može očekivati od poslodavca da to učini (ovu „opravdanost“ normativno treba tumačiti vrlo restriktivno, a tako se u praksi i čini).

Dakle, proizlazi kako pri davanju redovitog otkaza uvjetovanog skrivljenim ponašanjem radnika poslodavac ima dvije dodatne obveze propisane člankom 111. Zakona o radu:

1. Prethodno pisano upozorenje radniku zbog neizvršavanja ili kršenja obveza iz radnog odnosa

Kako je već prethodno navedeno, prije redovitog otkazivanja uvjetovanog ponašanjem, poslodavac je dužan radnika pisano upozoriti na obveze iz radnog odnosa i ukazati mu na mogućnost otkaza za slučaj nastavka kršenja tih obveza. Ovim se upozorenjem otklanjaju, među ostalim, i eventualni nesporazumi o obvezama radnika iz radnog odnosa, a koji bi mogli proizaći iz sažetih odredbi ugovora o radu o tim obvezama.

2. Dužnost omogućavanja radniku  iznošenja vlastite obrane pred poslodavcem

Poslodavac je dužan omogućiti radniku iznošenje obrane, osim ako postoje okolnosti zbog kojih nije opravdano očekivati od poslodavca da to učini. To zahtjeva od poslodavca da on ili od njega za to ovlaštena osoba prije davanja otkaza zbog skrivljenog ponašanja sasluša radnika o okolnostima važnim za donošenje odluke o takvom otkazu.

Međutim, poslodavac je toj obvezi udovoljio i ako je samo pozvao radnika da iznese svoju obranu, a ovaj se tom pozivu bez opravdanog razloga nije odazvao.

Ipak, uskrata mogućnosti iznošenja obrane itekako je relevantna ako bi radnikova obrana, da je iznesena, odvratila poslodavca od donošenja odluke o otkazu jer bi radnik svoje ponašanje opravdao (npr. opravdao izostanak s posla zbog bolesti). Isto slijedi i sudska praksa.

Stoga, ako poslodavac nema za sud iznimno dobro opravdanje za propuštanje obveza iz članka 111. Zakona o radu, njegov bi otkaz u cijelosti bio nezakonit.

Daniel Sever, mag. iur.